Mora li zdravstvo biti izvor zarade?

Na zdravlju građana se uvijek moglo dobro zaraditi: to je unosan i na krize otporan biznis. Zato međunarodni ulagači već godinama kupuju sve više medicinskih ordinacija u Njemačkoj kao investicijske nekretnine. Trend koji zdravstveni radnici i pacijenti prate sa zabrinutošću.

Postoji bojazan da će ulagači vršiti pritisak na liječnike da nude nepotrebne medicinske tretmane kako bi povećali profit. Posebice one koji uključuju skupe dodatne usluge koje nisu pokrivene osiguranjem nego se naplaćuju direktno od pacijenta.

Jedna studija koju je u svibnju objavila nevladina organizacija Finanzwende Recherche, udruga osnovana 2018. i koja se zalaže za reformu financijskih tržišta, pokazala je da su privatne investicijske tvrtke 2022. kupile 174 njemačke medicinske ordinacije, što je 34 više nego prethodne godine. 2010. na listi su bile samo dvije ordinacije - to pokazuje streloviti uspon.

Više od 500 klinika u vlasništvu investitora

Prema istraživanju javnog servisa Norddeutsche Rundfunk (NDR), takve tvrtke sada posjeduju na stotine ordinacija diljem Njemačke, tako da pojedinačni lanci imaju monopolski položaj u određenim regijama i gradovima. NDR je pronašao ukupno 500 bolnica u vlasništvu investitora. Međutim, pravi broj nije poznat jer javna objava vlasništva nije obveza, što mnogi zdravstveni stručnjaci žele promijeniti. 

Savezna njemačka vlada se počela ovim problemom baviti prošle godine. "Moramo stati na kraj tomu da ulagači iz čiste pohlepe kupuju medicinske ustanove", rekao je socijaldemokratski ministar zdravstva Karl Lauterbach. Najavio je da će predložiti zakonodavne mjere.

Zarada ili medicinska njega?

Lauterbach je u svom naumu protiv ulagača dobio podršku Horsta Helbiga, glasnogovornika Njemačkog oftalmološkog društva, znanstvenog društva za oftalmologiju, i voditelja očne klinike u Regensburgu. Njegovo je iskustvo da su klinike u rukama investitora isključivo usmjerene prema profitu.

"Svrha investicijske grupe je ostvarivanje 100-postotnog profita. Oni ne žele ništa drugo i na kraju krajeva, ni ne smiju raditi ništa drugo", kaže Helbig. "Naravno, i jedna klinika u vlasništvu medicinske struke mora zarađivati, ali njezina glavna svrha je na prvom mjestu medicinska njega."

Studija neovisnog instituta za istraživanje i savjetovanje za infrastrukturna i zdravstvena pitanja iz 2022. potvrdila je ove tvrdnje i otkrila da su klinike u vlasništvu investitora zaradile najmanje 10 posto više od onih koje su u vlasništvu pojedinačnih liječnika.

Dvoklasni medicinski sustav

U Njemačkoj je na snazi dvojni zdravstveni sustav koji se financira doprinosima zaposlenika i poslodavaca uplatama tzv. obveznim zdravstvenim osiguranjima. Ovi obvezni osiguravatelji, koji pokrivaju oko 90 posto stanovništva, nikome ne smiju uskratiti potporu. Ostalih deset posto je osigurano privatno, dakle kod osiguranja koja posluju isključivo prema tržišnom principu, i ovi pacijenti u pravilu uživaju nešto bolju zaštitu, dobiju brže termin kod liječnika, u klinikama imaju pravo da ih liječi šef odjela itd.. Liječnicima su „privatni" pacijenti draži jer od osiguranja mogu u kraćem roku naplatiti uslugu i u pravilu po pacijentu mogu zaraditi više.

Helbig kaže kako je primijetio trend da nove medicinske ordinacije u vlasništvu investitora odbijaju javno osigurane pacijente i fokusiraju se na one „privatne" koji donose profit. "Neki pacijenti su unosni, drugi koštaju. Otkrili smo da se mnogi pacijenti koji se ne mogu isplativo liječiti prebacuju u javne bolnice", rekao je ovaj zdravstveni stručnjak za DW. 

U prošlosti je bilo mnogo inicijativa da se ovaj skupi i besmisleni dvoklasni sustav ukine i da svi solidarno plaćaju u jedno osiguranje, ali su te inicijative redovito ugušene zbog otpora demokršćana i liberala.

Rizičan poslovni model

To je osobito vidljivo u oftalmološkim klinikama, gdje postoje velike razlike u cijenama tretmana, od kojih neki nisu pokriveni obveznim osiguranjem. Operacija sive mrene je recimo dobro plaćena, dok su hitni zahvati bilo koje vrste slabo plaćeni, objašnjava Helbig. Osim toga, složenije operacije sive mrene koje iziskuju mnogo više vremena (i novca) bile su prebačene u javne bolnice.

Istraživanje NGO-a Finanzwende Recherche izračunalo je da investitori mogu očekivati ​​profit do dvadeset posto od svojih ulaganja ali samo ako kupe dovoljno ordinacija. „Poslovni model fondova privatnog kapitala sastoji se od povezivanja nekoliko praksi i njihovog restrukturiranja, ponekad uz pomoć zajmova, kako bi ih se kasnije prodalo uz profit", kaže Aurora Li iz ovog NGO-a.

Vrlo je zabrinjavajuće kada pacijenti nisu sigurni hoće li na njihovo liječenje utjecati kalkulacija zarade. Postoji opasnost i da ordinacije zbog skupih kredita brzo upadnu u financijske probleme i budu prisiljene na stečaj.

Liječničke udruge skeptične

Nacrt zakona koji je najavio Karl Lauterbach se još čeka, no neke liječničke udruge na problem gledaju drugačije od ministra zdravstva. Na primjer, Savezna udruga operatera medicinskih centara pozvala se na vladine podatke prema kojima nema statističkih dokaza da klinike u vlasništvu fondova pružaju ograničenu medicinsku pomoć.

Liječnici su također u svibnju objavili pismo u kojem su oštro odbacili Lauterbachovu tvrdnju da bi njihova neovisnost mogla biti dovedena u pitanje. „Kao zaposleni liječnici, svoju profesiju obavljamo s jednakom strašću i jednakom predanošću pacijentu kao i naši kolege iz privatnih ordinacija i bolnica."

Horst Helbig također se u osnovi ne protivi povezivanju medicinskih ordinacija kako bi se smanjilo ekonomsko opterećenje.Primjerice, mladim liječnicima je teško doći do novca za otvaranje ordinacije. I malo ih je voljno uvesti 60-satni radni tjedan koji je potreban za pokretanje vlastite prakse.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu