Mogerini s premijerima zapadnog Balkana

”Očuvanje mira i stabilnosti, regionalna saradnja i članstvo u EU kao zajednički strateški cilj” -rečenica je koju su kao mantru u isti glas ponavljali svih šest premijera država sa zapadnog Balkana. Okupljeni za zajedničkim stolom u Briselu, na incijativu šefice EU diplomatije Fedrike Mogerini, zapadnobalkanski lideri su poslije višemjesečnih ”prepucavanja” na daljinu, dizanja tenzija u svojim državama i preko granica, ali i izazivanja frustracija među zvaničnicima EU koji se bave regionom, sjeli i razgovarali oči u oči.

”Svi prisutni pokazali su punu posvećenost radu na EU integracijama. Oni su ponovili opredijeljenost i jak interes za jačanje saradnje i ostvarivanje opipljivih rezultata namijenjenih građanima regiona. Naglasili su privrženost dobrosusjedskim odnosima i produbljivanju regionalnog razumijevanja kroz međusobno poštovanje i saradnju”, poruka je Federike Mogerini poslije pet sati provedenih što u bilateralnim razgovorima što na zajedničkoj radnoj večeri sa zapadnobalkanskom šestorkom.

Pred sastanak EU-Zapadni Balkan u Briselu su naglašavali potrebu da se ohrabri zajednički rad država u regionu, ali i regiona sa EU. Sastanak je trebalo da bude svojevrsni nastavak razgovora koje su lideri zapadnobalkanske šestorke imali sa šeficom EU diplomatije početkom marta kada je Mogerini bila u posjeti regionu i kada se prema ocjeni šefa diplomatije Slovačke Miroslava Lajčaka sa zapadnog Balkana ” vratila frustrirana”. Iako je ovoga puta sastanak bio neformalan, bez zajedničkog obraćanja medijima, šefica EU diplomatije se potrudila da odmah sazna koje su to poruke koje okupljeni premjeri poslali iz Brisela u svoje države i region. Ovoga puta ono što je Federika Mogerini mogla da čuje od Denisa Zvizdića, Ise Mustafe, Zorana Zaeva, Duška Markovića, Aleksandara Vučića i Edija Rame bila je muzika za njene uši.

Šta je realan optimizam na zapadnom Balkanu?

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kaže da je neophodno da na zapadnom Balkanu svi zajedno rade na ubrzanom i dinamičnom putu ka članstvu u EU. Zvizdić smatra da su EU i njene institucije pokazale da drže zapadni Balkan u svom fokusu, a da je BiH jasno opredijeljena za EU i NATO integracije.

”Ono što je najvažnije od svega jeste očuvati mir i stabilnost na zapadnom Balkanu i svi su potpuno jasno opredijeljeni u tom pravcu”, naglasio je predsjedavajući Vijeća ministra BiH i dodao: ”Iako s vremena na vrijeme sa zapadnog Balkana dolaze i određeni zabrinjavajući glasovi i izjave, što govori da se suočavamo sa političkim opstrukcijama, tenzijama i blokadama, ipak takve stvari uspješno prevazilazimo i vrlo uporno i naporno radimo na realizaciji svih aktivnosti koje će dinamizirati naš put ka EU”.

Njegov optimizam ne dijele baš svi, na prvom mjestu građani regiona koji se u sve većem broju iseljavaju sa zapadnog Balkana u potrazi za boljim životom na zapadu. Oni koji ostanu često kažu da ne vide kraj procesa evrointegracija odnosno početak života u i po strandardima Evropske Unije. Premijer Crne Gore Duško Marković možda ima više razloga za optimizam od svog kolege iz BiH, obzirom da Crna Gora regionalno prednjači u procesu pregovora o članstvu u EU. Marković je Federiki Mogerini iznio očekivanje da će njegova zemlja za ”najviše pet godina” završiti pristupne pregovore”.

”Nemamo skrivenu agendu i želimo da snažno idemo tim kolosijekom koncentrišući se na reforme i na usvajanje evropskih vrijednosti kako bismo u EU ušli sa svim svojim potencijalima”, poručio je Marković u Briselu. On je pozvao predstavnike država regiona da se manje oslanjaju na medijaciju EU, a da više zajednički države zapadnog Balkana rade na savladavanju izazova unutar regiona i na evropskom putu. Često pominjana rečenica u Briselu kojom se Crnoj Gori predviđa najbrži put ka članstvu između ostalog i zbog ”najmanje problema” sa ovom državom mogla se prepoznati i sinoć po  malom interesovanju okupljenih regionalnih medija za crnogorskog premijera. Niti jedno pitanje  nije otišlo na njegovu stranu.

Razlika između ”briselskog” i ”domaćeg” jezika

Najviše pitanja i pažnje novinara dobili su srbijanski premijer Alekesandar Vučič, premijer Albanije Edi Rama i makedonski mandatar Zoran Zaev. Zaevu je ovo bila prva posjeta Briselu od imenovanja na mjesto mandatara. Dolazeći premijer i dva odlazeća premijera, koji su imali svoje nesuglasice koje su posljednjih mjeseci putovale na linijama Beograd-Tirana, Skoplje-Beograd pa i Skoplje-Tirana, u Briselu kao da su našli, bar privremeno, i zajednički jezik.

”Čini mi se da smo dobro razumjeli da nam je posao da očuvamo mir i stabilnost, da napredujemo na našem evropskom putu i da međusobno sarađujemo”, ponovio je Aleksandar Vučić zaključak sa početka ovog teksta. Odlazeći srbijanski premijer i budući predsjednik Srbije kaže da se sa kolegama iz regiona dogovorio da se o ”konkretnim problemima razgovara”, da se ”stvari ne stavljaju pod tepih” i da oni učine sve kako bi građani zapadnog Balkan bili spokojni.

Vučić kaže da je veći skeptik od premijera Crne Gore kada je u pitanju brzina dobijanja članstva u EU, ali i dodaje: ”Ne mislim da region treba da čeka (članstvo) već mora da ide naprijed politički i ekonomski, kao i da se izbjegnu svi problemi, nesuglasice i eventualni sukobi. Ako to uradimo onda apsolutno nije važno da li ćemo u EU biti 2020, 2022 ili 2024. godine”, zaključio je budući predsjednik Srbije.

Sastanak zapadnobalkanske šetorke u Briselu bio je neformalne prirode pri čemu je EU naglašavala da se ne očekuju konkretni zaključci ili rješanja. Sama mogućnost da se ovoga puta rečeno provede u praksu, a ”briselski jezik” ne zaboravi čim se stigne u Sarajevo, Beograd ili Tiranu predstavljao bi ogroman uspjeh i pomak kako za region tako i za EU.