1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PanoramaNjemačka

Može li Evropa osigurati vlastite kritične sirovine?

28. maj 2024

Zakonom EU-a o rijetkim metalima koji je stupio na snagu u četvrtak, Unija nastoji biti neovisna od Kine. Ali ima li dovoljno novaca?

https://p.dw.com/p/4gF3b
Lithium Hydroxid Tanks der Firma AMG Lithium in Bitterfeld-Wolfen
Fabrika AMG Lithium u Bitterfeld-Wolfen, gradu na istoku NjemačkeFoto: Felix Pauschinger/DW

Stanovnici Bitterfeld-Wolfena su naviknuti na hemijsku industriju. Međutim, rafinerija litijuma je novo postrojenje u industrijskom parku ovog istočnonjemačkog grada. Toliko novo, da je prvo te vrste u cijeloj Evropi.

Fabrika AMG Lithium u Njemačkoj će igrati ključnu ulogu u borbi Evropske unije za svoju industriju gladnu resursa. Ona će omogućiti nabavku, obradu i rafiniranje litijuma u proizvod za baterije koji će omogućiti evropsku industriju baterija u nastajanju – bez čestica litijuma koje prolaze kroz Kinu.

To je barem ono što je planirano za 2028. godinu, kada, kako kažu iz AMG-a, će moći izbaciti kineskog posrednika. To bi trebalo dovesti EU na pravi put za postizanje ambicioznih ciljeva koji su sami sebi postavili. Radi se o recikliranju, rafiniranju i nabavci 34 takozvane kritične sirovine, među kojima su litijum, fosfor i boksit, kao i rijetki elemenati kao što je niobijum. 

Zakon EU o kritičnim sirovinama (CRMA), stupio je na snagu u četvrtak, 23. maja i to je prva sveobuhvatna evropska strategija o nabavci minerala i metala. Ambiciozni ciljevi ovog zakona trebali bi potaknuti domaću ekstrakciju, preradu i recikliranje. Do 2030. godine EU ne bi trebalo da godišnje troši više od 65 posto određene sirovine (sa liste) iz trećih zemalja – što je teško zamislivo uzimajući u obzir trenutne lance snadbijevanja.

"Da bismo se na geopolitičkom nivou mogli takmičiti sa drugim velikim igračima kao što su Kina i SAD, vrlo je važno da [CRMA] omogući koordinaciju potreba i zahtjeva različitih država članica", rekla je za DW Melanie Müller iz SWP think tanka u Berlinu .

Global Us vom 18.03.2024 - Weißes Gold – warum Lithium so wertvoll ist
Potražnja i proizvodnja baterija će biti sve veća u budućnostiFoto: DW

Kina dominira mineralima

Potražnja Unije za rijetkim zemljanim mineralima se danas riješava uvozom iz Kine, izvještava Evropska komisija. Kina dominira na globalnim tržištima metala, rudarstvom, a posebno kontrolom obrade i rafiniranja sirovina.

U pokušaju Evrope da diverzifikuje lance snabdijevanja i pokrene zelenu tranziciju, uticaj Kine se sve više doživljava kao prijetnja.

"Bilo da govorimo o čipovima za virtuelnu stvarnost ili ćelijama za solarne panele, i zelena i digitalna tranzicija će biti potaknute sirovinama. Litijum i rijetke rude već zamijenjuju gas i naftu u srcu naše ekonomije", kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen još 2022. godine.

Da bi se postigli novi ciljevi EU, morat će se otvoriti novi rudnici u Evropi – najmanje 10 posto potrošnje cijele Unije trebalo bi da se iskopavaju lokalno do 2030. godine, u odnosu na trenutnih tri posto.

Međutim, rudarstvo zahtijeva vrijeme i novac. "U prosjeku je potrebno 17 godina da se razvije rudnik litijuma od prvobitnog otkrića do početka proizvodnje", rekla je Alice Yu, analitičarka S&P Global Commodity Insights. Stefan Scherer iz AMG Lithium procjenjuje da bi se investicijski troškovi za proizvodnju litijum-hidroksida iz novog nalazišta kretali između 500 miliona i milijardu eura.

Dr. Stefan Scherer, CEO AMG Lithium
Stefan Scherer iz AMG Lithium, prve fabrike litijuma u EUFoto: Felix Pauschinger/DW

Šta je sa novcem?

Prvi modul fabrike koja se gradi u Bitterfeld-Wolfenu trebalo bi da košta oko 140 miliona eura, a 5 miliona obezbijedila je vlada njemačke pokrajine Saksonije-Anhalt. Ali ulaganje u ovakve projekte je zbog oscilacije cijena koje mogu nepredviđeno da ugroze profit kompanije - jako teško. Na primjer, cijena litijuma pala je za 80 posto od 2022.

„Ljudi su veoma, veoma oprezni kada ulažu novac u litijumske projekte u ovom trenutku, jer je sa trenutnim nivoom cijena veoma teško napraviti investicije", rekao je Scherer iz AMG Lithium.

Stanovnici Debrecina protiv kineske tvornice

Tu može pomoći zajednička inicijativa vlada Francuske, Italije i Njemačke: te zemlje su zajedno obećale oko 2,5 milijarde eura javnih investicija. Ali taj novac možda neće biti dovoljan. „Ako ova sredstva uložimo samo u litijum, gledate na srednju jednocifrenu milijardu eura ulaganja koja su potrebna samo da bi se ispunio cilj EU-a do 2030. godine", rekla je Yu.

Ono što bi moglo pomoći je privlačenje privatnog kapitala koji bi odgovarao javnim obećanjima. I tu, u čudnom preokretu, bi mogla pomoći ni manje ni više, nego Kina. U razgovoru za DW, Alice Yu je izjavila: "Kada govorimo o diversifikaciji bez Kine, uglavnom mislimo na uvoz iz Kine. Ali do sada je EU sarađivala sa, recimo, kineskim ulagačima u proizvodnju baterija u EU. Dakle, ako smo pogledate rafiniranje litijuma, hoćete li i u ovom prostoru tražiti da radite s kineskom ekspertizom i kapitalom?"

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu