Mnogi u FSB-u smatraju rat izgubljenim

Marija Dmitrijeva je uspjela pobjeći iz Rusije - preko sjeverne Afrike do tranzitne zone na aerodromu u Parizu, gdje je podnijela zahtjev za politički azil. Ona kaže da ne može više da podnese ono što se dešava u njenoj domovini: "Želim da se stradanje okonča. Ne želim više da ljudi umiru u Ukrajini, ne želim da umiru Rusi." Ova 31-godišnjakinja je ljekar po struci i kaže da je od 2016. godine radila za tri ruske bezbjednosne agencije - nedavno i za tajnu službu FSB. Ali rat u Ukrajini, kako kaže, natjerao je da raskine svoje veze sa državom. Ona se sa novinarskim ekipama DW-a i političkog magazina ARD-a „Kontraste“ razgovarala na obali Sredozemnog mora u južnoj Francuskoj.

Dmitrijeva nije ni opozicionar ni liberal. I sama je donedavno bila dio Putinovog sistema, radila za Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane i tajnu službu FSB. Ovdje u Francuskoj ona sada prvi put javno govori o tome.

Mnogi rat smatraju izgubljenim

Mnogi u FSB-u smatraju da je rat izgubljen, kaže ona. Kao ljekarka je, ističe, više puta tretirala nezadovoljne službenike koji su htjeli napustiti službu: „Govorili su da su umorni, ali iz FSB-a se ne odlazi tek tako. To je veoma cijenjeno radno mjesto do koga je jako teško doći. A ako troje mladih zaposlenika u roku od mjesec dana napuste službu, to se tumači kao da se oni ne slažu sa sistemom." Dmitrijeva smatra da zvaničnici tajne službe strahuju od toga da će jednog dana morati odgovarati za zločine počinjene u ruskom agresorskom ratu.

Iako se njene izjave nezavisno ne mogu provjeriti, politolog i stručnjak za Rusiju Gerhard Mangott sa Univerziteta u Insbruku smatra procjenu Dmitrijeve u osnovi uvjerljivom: „Saznao sam iz svojih izvora da u rukovodstvu FSB-a postoje pitanja koliko su spremni da plate za pobjedu u Ukrajini. I da se povećava broj onih koji se brinu da bi i Rusija mogla izgubiti ovaj rat.“

„Vjetar promjena" u tajnoj službi

Vladimir Osečkin ima sličnu predstavu o tome. Ruski aktivista za ljudska prava i osnivač gulagu.net, nevladine organizacije koja razotkriva zlostavljanja u ruskim zatvorima, ima dobre kontakte sa kritički raspoloženim uposlenicima tajne službe. Pod motom "vjetar promjena“, on je od početka rata u Ukrajini objavio brojne izvještaje agenata ruske tajne službe, za koje, prema podacima magazina Kontraste, zapadne službe vjeruju da su autentični.

"Sudeći prema izvorima iz tamošnjeg sistema, mnogi smatraju da ono što je Putin započeo 24. februara vodi u ponor, u katastrofu, da je to najveća Putinova greška kao političara i šefa države", kaže Osečkin, koji takođe živi u Francuskoj, u intervjuu za Kontraste. „Mnogi to vide čak i kao izdaju. Zato što je tokom 20 godina čitav sistem bezbjednosnih agencija pomogao Putinu da ostane na vlasti.“ Sada se plaše da će Putin ugroziti njihov prosperitet i sigurnost.

Francuske vlasti su zabrinute za Osečkinovu sigurnost - on je pod 24-satnim nadzorom. U intervjuu kaže da se prije samo nekoliko sedmica dogodio pokušaj napada na njega. Nedavno se saznalo da je protiv njega u Rusiji pokrenuta istraga zbog navodnog širenja lažnih informacija o ruskoj vojsci.

Putinov „bijesni pas" Kadirov

Osečkin kaže da je rastuće nezadovoljstvo razlog zašto je Putin unaprijedio čečenskog lidera Ramzana Kadirova i dodijelio mu čin general-pukovnika. Kadirov, kao Putinov „bijesni pas" se smatra posebno lojalnim i brutalnim. Navodi se da je još veći uticaj stekao i šef privatne plaćeničke vojske Wagner, oligarh Jevgenij Prigožin. To je jedna od Putinovih taktika, smatra Oseckin, kojom se želi zaštititi od pokušaja državnog udara: "Putin se toga boji, zbog čega stvara veliki broj različitih sektora i jedinica koje se mogu okrenuti jedni protiv drugih.“

Strategija koju Mangott također prepoznaje: „Putin je neko ko oko sebe voli imati mnogo aktera koji su međusobno sukobljeni i koji se međusobno takmiče“, kaže politikolog. „To mu dozvoljava da donese odluku kada je za nešto pravo vrijeme, presudu, da bude poslednji posrednik i donosilac odluka.“

Ali upravo to izaziva sve veću napetost u aparatu moći, kaže Dmitrijeva: „Zaposleni u bezbjednosnim službama se boje da će u budućnosti na vlast doći još radikalnije snage, neko poput razbojnika Kadirova, kojima će se onda morati pokoriti." Kadirovi vojnici na frontu već sada imaju bolje plate i moderniju opremu od redovnih ruskih trupa.

Rat u komme nema obzira prema civilima

Dmitrijeva vjeruje da će rat nastaviti da eskalira. Iz dva izvora iz FSB-a je, kako kaže, saznala za sastanak ruskog Vijeća bezbijednosti 10. oktobra. "Razgovarali su o tome kako se situacija u Ukrajini može staviti pod kontrolu. Nije važno koja su sredstva potrebna za postizanje tog cilja i koliko će civila poginuti u tom procesu." Sistematsko bombardovanje civilnih ciljeva u Ukrajini počelo je istog dana.

Ova ljekarka okrenula je leđa svom dosadašnjem životu i iza sebe ostavila brojne prijatelje i poznanike.  Ona se nada da će se jo više njenih kolega iz bezbjednosnih službi u Rusiji otvoreno okrenuti protiv Putina. 

fs/ard/dw

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu