Migracijska politika – Mađarska kao uzor?

Njemačka od ponedjeljka (16.09.) uvodi kontrole na svim granicama kako bi pronašla migrante i podnosioce zahtjeva za azil koji namjeravaju ilegalno ući u zemlju. To je dio „velikog zaokreta“ u politici dodjele političkog azila njemačkog kancelara, socijaldemokrate Olafa Scholza. On je u srijedu (11.09.) to još jednom potvrdio u Bundestagu. Međutim, ne bi trebalo biti vraćanja podnosilaca zahtjeva za azil s granica u Austriju, Poljsku ili Francusku. To je zahtijevala demohrišćanska opozicija. Prema mišljenju njemačke ministrice unutrašnjih poslova Nancy Faeser (SPD), takvi postupci bi značili kršenje važećih zakona i Dublinskog sporazuma.

Orban podržava Scholza

Aplauz za ove mjere Scholz je dobio upravo od mađarskog premijera Viktora Orbana, koji već godinama pokušava zaustaviti migracione tokove prema Mađarskoj. Hašteg „StopMigration“ krasi Orbanovu objavu na društvenoj mreži X, gdje se obraća Scholzu: „Dobrodošli u klub!“ Međutim, ovaj nacionalno-konzervativni političar nije pojasnio o kojem se klubu radi.

Unutar Evropske unije, Orban je jedini član u „klubu“ koji želi potpuno zaustaviti migracije. Mađarska godinama sistematski krši evropske zakone, što je više puta potvrdio Evropski sud od 2015. godine. U junu ove godine, Sud je mađarskoj vladi izrekao kaznu od 200 miliona eura, jer je Orban odbio provesti presudu iz prošle godine, prema kojoj je Mađarska morala obustaviti praksu dozvoljavanja podnošenja zahtjeva za azil samo u mađarskim ambasadama u Srbiji ili Ukrajini. Prema važećim zakonima Evropske unije, zahtjev se može podnijeti i na samoj granici. Orban nije prihvatio ovu sudsku odluku ni novčanu kaznu. Zbog toga će Evropska komisija vjerovatno naredne sedmice smanjiti sredstva koja su namijenjena Mađarskoj u budžetu Evropske unije. Evropski sud je odredio milion eura kazne za svaki dan nepoštovanja presude.

Orban insistira na nacionalnom rješenju

Mađarski premijer je prošle sedmice u diskusiji u italijanskom gradiću Cernobio izjavio da Mađarska, kao članica Evropske unije, može sama odlučivati o svojoj migracijskoj politici i azilu. Dodao je da odbija miješanje različitih civilizacija: „Neke stvari ne bi trebalo da se odlučuju u Briselu. Ko može odlučiti da li neka država može ili ne može živjeti s migrantima? O tome moraju odlučivati narod i izabrani lideri, a ne imperijalistički centar prisilne integracije.“ Viktor Orban je, uz to, i najduže na vlasti od svih svojih kolega u Uniji. Njegova zemlja ima ozbiljne manjkavosti u vladavini prava. Također, on ignorira činjenicu da je politika azila u nadležnosti evropskog, a ne nacionalnog pravosuđa.

Mađarska je svoju granicu sa Srbijom, koja je ujedno i vanjska granica Evropske unije, hermetički zatvorila ogradom i bodljikavom žicom. Na „ničijoj zemlji“ su podignute tranzitne zone, u kojima su podnosioci zahtjeva za politički azil za vrijeme procedure ponekad mjesecima bili u pritvoru. Tu praksu je Evropski sud proglasio nezakonitom i zahtijevao njeno obustavljanje. Ali Viktor Orban je ostvario svoj cilj. Prošle godine je samo pet osoba dobilo politički azil u Mađarskoj. Trenutno je u zemlji u toku 15 postupaka u kojima se odlučuje o zahtjevima za dodjelu azila.

Što manje dolazaka

Dakle, broj ljudi koji dolaze u Mađarsku da postave zahtjev za azil je dramatično nizak. Njemački kancelar Olaf Scholz također želi da se taj broj u Njemačkoj značajno smanji. U maju ove godine, u Njemačkoj je bilo u toku 365.000 postupaka. „Moramo imati mogućnost da biramo ko će ući u Njemačku. To ovdje jasno kažem. U to spada i uspješno upravljanje neregularnim migracijama, smanjenje broja onih koji neregularno stižu u zemlju, kao i vraćanje onih koji ne mogu ostati“, rekao je Scholz u Bundestagu. Trend se kreće ka mađarskoj poziciji – više kontrole i manje dolazaka, ali sredstva nisu uporediva.

Premještanje na vanjsku granicu

Na nivou Evropske unije, zemlje članice, uključujući Mađarsku, sklopile su „Migracijski pakt“. Nadležna komesarka Ylva Johansson kaže da ovaj sporazum ima za cilj smanjenje broja dolazaka i povećanje broja vraćanja i deportacija. Planirano je da se postupci odlučivanja o zahtjevima za azil ubrzaju i, ako je moguće, premjeste na vanjske granice Evropske unije, u zatvorene prihvatne centre, slične mađarskim tranzitnim zonama. Osnovno pravo na azil bi i dalje bilo garantovano. Preopterećene zemlje, poput Italije i Grčke, mogle bi prebaciti određen broj podnosilaca zahtjeva u druge zemlje članice. S obzirom na to da se zahtijeva solidarnost i preuzimanje ljudi koji traže pomoć, Mađarska sada odbija prihvatiti i sprovesti Migracijski pakt. Mađarski premijer Orban, u svakom slučaju, ne želi pristupiti ovom klubu Evropske unije. Pored toga, prijeti da će i ono malo izbjeglica koje su došle u Mađarsku ukrcati u autobuse i transportovati u Brisel, kako bi ih predao institucijama Evropske unije. Evropska komisija je u utorak (10.09.) odbacila ovu prijetnju kao kršenje svih pravila.

Nove njemačke kontrole na granicama izazvale su kritike političara iz drugih zemalja. Poljski premijer Donald Tusk je nazvao moguća vraćanja migranata s njemačko-poljskih granica „neprihvatljivim“. Pravno gledano, vraćanja s granice su moguća ako osoba ne zatraži azil u Njemačkoj i ako nema važeću vizu. Austrijski kancelar Karl Nehammer je najavio da će, ako bude potrebno, i Austrija vraćati ljude s granice. Njemačko tumačenje azila nazvao je „tvrdoglavim“.

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu