Merkelova u Dubrovniku ukazala na probleme u BiH

Njemačka kancelarka Angela Merkel je rado prihvatila poziv da kao počasna gošća prisustvuje susretu u Dubrovniku. To što se skup održava na dan kada fudbalska reprezentacija Njemačke dolazi u Berlin na "odavanje počasti herojima" ali i na dan izbora Junckera na mjesto predsjednika Evropske komisije, dobro se uklopilo u njenu računicu. Ona nije tamo gdje je svako očekuje, nego tamo gdje je potrebna. Probuditi pažnju joj je važnije nego ispuniti očekivanja. Svi joj međutim nisu poželjeli dobrodošlicu.

Kada je Merkelova u pratnji gradonačelnika stupila na mramorne ulice Dubrovnika, odjeknula je mješavina aplauza, "Bravo!"-povika i glasnog "Buh!"- deranja. To "Buh!" nije bilo upućeno njemačkoj kancelarki, već najvažnijim predstavnicima Evropske unije. Dakle Angeli Merkel kao 'misici Evrope'. Kancelarka nije bez razloga pozvana na prvi suret inicijative Brdo-Brijuni, koju su pokrenule Slovenija i Hrvatska a čiji je cilj ubrzavanje procesa približavanje zemalja Zapadnog Balkana, dakle bivše Jugoslavije i Albanije Evropskoj uniji. Naravno da je ona bila pozvana, a ko drugi u Evropi? Kada je prošle godine zbog izborne kampanje otkazala prisustvo, molba je upućena francuskom predsjedniku Hollandeu. I on je došao.

Euforija zbog učlanjenja Hrvatske u EU prošle godine je nestala. Privreda je već šestu godinu zaredom u recesiji. Uprkos EU Hrvatskoj nije ništa bolje nego drugim zemljama regiona koje nisu u EU. Pa ipak, Hrvatska je tamo, gdje druge zemlje žele da stignu. Njemačka vlada smatra da su zemlje regiona već izvjesno vrijeme mukotrpno pomirene samo zato što imaju perspektivu ulaska u EU. "One imaju evropsku perspektivu. Jednog dana će se ovaj proces okončati učlanjenjem u EU", rekla je kancelarka.

Problemi u BiH

Merkel je nastupila sa puno samopouzdanja, kao gost koji ne želi ponijeti sa sobom samo tuđe zahtjeve, već koji ih i sam nosi u torbi. Srbi priželjkuju izgradnju tranzitne pruge između Minhena i Istanbula, Hrvati novac za gradnju mosta na Pelješcu. Kancelarka se usudila na malo cinizma, usudila se da igra medijatorku. "Misle da se taj problem može riješiti", kaže ona za spor Grčke i Makedonije oko imena i dodaje: "Ali rješenje je kompromis. A kompromis znači rješenje kojim su sve strane nesretne!"

Posjeta Dubrovniku vodi kancelarku u ponore diplomatije, koja nije honorirana u Njemačkoj, ali to kancelarku puno ne brine. Savezna vlada sa zabrinutošću je registrirala, da je situacija u BiH politički nesređena. Nisu bez razloga tri člana Predsjedništva doputovala u Dubrovnik. 'Postoji strah da bi se islamisti mogli ugnijezditi u regionu. Saudijska Arabija finansira jednu džamiju za drugom.'

I Merkelova je izbjegavala ovaj region sve do posjete 2011. godine. Tada je u Zagrebu dočekana srdačno, ali pogledi između nje i tadašnjeg predsjednika Srbije Tadića bili su ledeni. Izbio je pravi krah oko pitanja statusa Kosova. Na inicijativu Angele Metkel 28. avgusta se u Berlinu održava konferencije za Zapadni Balkan. Očekuju se šefovi država i vlada regiona sa svojim ministrima vanjskih poslova i ekonomije.
Na Balkanu, iz kancelarkinog ugla gledanja, EU mora da odradi svoj klasični zadatak i to kao mirovna sila. Ali ne kao u Ukrajini, već prije nego što eskalira konflikt.

Posjeta - signal za veći angažman Njemačke

Deutschlandfunk na svojoj internet stranici piše da je posjeta kancelarke Dubrovniku signal za veći njemački angažman na Balkanu. Kancelarka na žalost nije imala vremena za ono što je za svakog turistu moranje a to je šetnja po zidinama. U planu je bila samo kratka šetnja gradom. Turistička predstavnica Maja Milovčić željela je kancelarku zapitati zašto nije bilo više investicija iz Njemačke, kao najjače zemlje EU, ali za to nije bilo vremena. Dubravka Sušica, kao zastupnica u Parlamentu EU i bivša gradonačelnica Dubrovnika, imala je veće šanse da razgovara sa kancelarkom. Ona se zalaže za izgradnju mosta na Pelješcu. "Most nazivamo hrvatskim, jer želimo da je Hrvatska u jednom komadu. Riječ je o simboličnom jedinstvu, ne samo o saobraćaju", rekla je Sušica.

Kancelarka je tokom proteklih posjeta Balkanu ovako formulirala svoj stav: "Uvijek smo govorili da zemlje Zapadnog Balkana moraju imati perspektivu učlanjenja. Ali, one se moraju pridržavati i uvjeta!"

A uvjeti su reforme u pogledu suzbijanja korupcije, smanjenja birokratije i slobode medija. Uz to okončanje svih sporova iz posljednjeg rata. To važi za Srbiju, koja je sljedeći kandidat i koja se učlanjenju nada do 2020. godine. Ali to važi i za Bosnu i Hercegovinu koja je najudaljenija od EU, koju i dalje karakterišu etničke podjele, iako se činilo da poplava polako briše unutrašnje linije razdvajanja. Ali, najveća prepreka je u samoj EU. Umor od daljeg proširenja, posebno nakon svih najnovijih kriza, je veliki.