Melzer: "Međunarodna zajednica mora pokazati granice Dodiku"

Prenosimo dijelove intervjua

Frankfurter Rundschau: Gospodine Melzer, stalno se provociraju sukobi, političke krize - vijesti s Balkana zvuče prijeteće. Regija još uvijek pati od posljedica rata iz 1990-ih koje je pratila politika protjerivanja i istrebljenja. Vraćaju li se demoni sada ponovo na Balkan?

Melzer: Demoni su uvijek bili tu. Posljednjih mjeseci, međutim, sve su vidljivije, posebno u Bosni i Hercegovini. Ovdje se intenziviraju problemi, nepetosti se posebno intenzivno osjećaju jer postoji mnogo aktera koji se igraju sa tim demonima. Zvona za uzbunu se oglašavaju kada se u javnosti počne razmišljati o tome kako treba povući nove granice duž etničkih linija na zapadnom Balkanu. To se dešava prije svega kod osoba za koje je ratno iskustvo još uvijek vrlo prisutno ili koje pate od posttraumatskih stresnih poremećaja. Led je vrlo tanak, ta iskustva mogu izbiti u bilo kojem trenutku.

Je li Europa zapravo svjesna koliko je situacija eksplozivna?

Premalo. Uostalom, nedavna najava gospodina Dodika da će odcijepiti Republiku Srpsku bila je poziv na buđenje za EU. Milorad Dodik je jedan od trojice predsjednika, ali želi da dio zemlje koji on predstavlja – srpski entitet – ima svoj vojni, pravosudni i porezni sistem i već mjesecima bojkotira državne institucije, što je sve protuzakonito.

Koji je njegov cilj?

Riječ je o mješavini održavanja na vlasti i velikosrpske ideologije. Kako bi mobilizirao svoje pristaše, Dodik negira da je u Srebrenici bio genocid, direktno napada međunarodnu zajednicu i njenog visokog predstavnika i provodi velikosrpsku ideologiju koja je dovela do rata 1990-ih. 

Rat trenutno ne predstoji

Dakle, nije pretjerano kada politički promatrači upozoravaju na politički slom Bosne i Hercegovine i novi rat?

Treba paziti na to da mješavina političke retorike i oštre etnonacionalističke ideologije ponovno ne izazove požar. Već neki lokalni događaj može eskalirati i izmaknuti kontroli. Ovdje ima puno oružja, različite strane su nervozne. Bez sumnje, situacija je više zabrinjavajuća nego prije samo nekoliko godina. Međutim, Dodik već duže vrijeme igra svoju opasnu igru. Po mojoj procjeni, neposredni raspad institucija ili rat ne predstoje. 

Jesu li druga dva čelnika umjerenija? Bošnjak Bakir Izetbegović i Hrvat Dragan Čović?

U osnovi već smo upali u zamku ako se u ovom kontekstu govori o Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. I Izetbegović i Čović također su prvenstveno zainteresirani za održavanje svoje vlasti i sprečavaju demokratske reforme. Čović to prikriva kao "legitimno predstavljanje" i dobija veliku podršku od hrvatske vlade u Zagrebu, koja se predstavlja kao zaštitnik bosanskih Hrvata. To doprinosi daljnjoj fragmentaciji države Bosne i Hercegovine i torpedira sve pokušaje da se ona pretvori u funkcionalnu političku zajednicu oslobođenu diskriminacije. Izetbegović je također dio problema. No destabilizacija u ovom trenutku jasno dolazi iz Republike Srpske i od Dodika.

Ko pomaže Dodiku pri paljenju vatre?

On to čini u suradnji sa srbijanskim predsjednikom Vučićem i uz podršku Vladimira Putina. Osim toga postoji i savez s Viktorom Orbanom u Mađarskoj, koji pak održava bliske veze s Janezom Janšom u Sloveniji. Orbán je obećao 100 milijuna eura financijske pomoći Republici Srpskoj. Povjerenik za proširenje EU Várhelyi, Mađar, jednostrano podržava Srbiju u njezinoj kandidaturi za pristupanje Uniji - unatoč nazadovanju koje je zemlja napravila u smislu demokracije i vladavine prava. A postoje i tvrdnja da on asistira Dodiku u njegovim planovima.

„Regija bi trebala pripadati EU"

Međunarodna zajednica je više puta upozoravala Dodika i suradnike, ali što ona tačno radi?

Međunarodna zajednica mora pokazati granice i ne smije više prihvaćati Dodika kao sugovornika. Amerikanci su mu uveli sankcije, što je apsolutno ispravno. Predsjednik Biden dobro poznaje regiju. Ako se međunarodnim opredjeljenjima za teritorijalni integritet zemlje i multietničku državu Bosnu i Hercegovinu ozbiljno misli, etničke podjele se ne smiju dalje produbljivati. Zato je potrebna demokratska reforma izbornog zakona koja odmiče od etnokracije s kolektivnim pravima za određene skupine stanovništva.

Kako bi zapravo trebala izgledati budućnost regije?

Regija bi trebala pripadati EU, jer se podrazumijeva da je Zapadni Balkan bio i jest dio Europe i može puno doprinijeti zajedničkoj europskoj budućnosti u kulturnom, istorijskom i ekonomskom smislu. To bi morale biti demokratski konstituirane države koje usko surađuju jedna s drugom. To bi trebala biti regija u kojoj ljudi ovdje vide svoju ličnu i profesionalnu budućnost umjesto da koriste svaku priliku da pobjegnu. Odljev mozgova sa zapadnog Balkana je dramatičan.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.