Medijski gulaš na mađarski način
3. januar 2011Na osnovu tog zakona već je pokrenut jedan postupak protiv jedne radio stanice koja inače emituje kritične priloge o radu vlade u Budimpešti. Ta stanica bi mogla imati problema jer je emitovala pjesmu jednog američkog repera u kojoj ima puno psovki i poziva na nasilje.
Inače novi Zakon o medijima nije u skladu sa jednim pravilom koje važi u slobodnim i demokratskim društvima. Riječ je o podjeli državne sile između različitih organa vlasti. Ovo pokazuje da Mađarska još nije prevazišla tradiciju autoritarne države, piše "Die Welt" i nastavlja.
"Novo Vijeće za medije imenuje kontrolni organ koji državi daje status medijske sile. Ako se mediji kontrolišu da li "izbalansirano izvještavaju" i da li djeluju u skladu sa, kako se to navodi, "nacionalnom sigurnošću", onda to širom otvara vrata samovolji državnih organa.
Iza toga bi mogla stajati namjera da se u jednom društvu koje je dugo živjelo bez slobode, ukine praksa zloupotrebe novih medijskih sloboda. Međutim, država koja se bavi sadržajima medijskog izvještavanja, a ne pravilima koji važe za izvještavanje medija, ulazi na područje na kojem nije kompetentna.
EU će biti teško da izađe na kraj sa ovim specifičnim zakonom u Mađarskoj. Prije nekoliko godina ona se blamirala u pokušaju da spriječi ulazak desničarske partije FPÖ u novu vladu Austrije. EU mora pokazati da je u stanju da na produktivan način izađe na kraj sa ovakvim izazovima", piše "Die Welt".
Palestinci uče na primjeru Kosova
Prije nekoliko dana je jedan visoki palestinski funkcioner izjavio kako će se čekati da BiH preuzme predsjedavanje Vijećem sigurnosti kako bi se proglasila nezavisna Palestina. O mogućnosti jednostranog proglašenja Palestine pišu danas (03.01.) i njemački mediji.
List "Tageszeitung" iz Berlina navodi kako Palestinci žele da iskoriste iskustva Albanaca na Kosovu. Ovaj list piše:
"I dok je nezavisnost Kosova i danas sporna za mnoge države, međunarodnopravno gledano, stanje s Palestinom je mnogo jasnije. Odluka o uspostavi nezavisne države Palestine već je donesena u više rezolucija UN-a. Činjenično stanje na terenu, posljedica izraelskog vojnog djelovanja, sprečava provođenje tih rezolucija.
Izrael je ratom 1948. godine reducirao teritorije predviđene za uspostavu Palestine. Isto se ponovilo nakon daljih osvajanja u ratu 1967. UN je od Izraela zatražio povlačenja na liniju koja je važila 1948. To što je američki predsjednik Obama nedavno kapitulirao pred ilegalnom naseljeničkom politikom vlade Benjamina Netanjahua, pokazalo je svijetu i da su mirovni pregovori propali.
U takvoj situaciji jednostrano proglašenje nezavisne Palestine predstavlja posljednju priliku za rješenje koje podrazumijeva formiranje dvije nezavisne države, Izraela i Palestine. Takvu državu bi, za razliku od Kosova, vjerovatno priznala većina članica UN-a, čime bi se pojačao pritisak na Izrael da okonča politiku naseljavanja i vrati se na granice koje su važile 1967.
Ako bi Izrael odbio formiranje takve države i protiv toga aktivno djelovao, onda bi to samo ojačalo snage koje bi tražile mnogo veću državu za Palestince, onu u granicama iz 1948. koje su definisane UN-ovom rezolucijom 181", stoji u listu "Tageszeitung".
Autor: Azer Slanjankić
Odg. ur.: Zorica Ilić