Maroko: diplomatska kriza sa Njemačkom
3. mart 2021
Marokanska vlada očigledno hoće da prekine odnose sa ambasadom i političkim predstavništvima Njemačke u Rabatu. To proizlazi iz pisma ministra spoljnih poslova Maroka upućenog premijeru te zemlje Sadedinu El Otmaniju, koje je u ponedeljak uveče (1.03.) objavio infromativni portal „Medias24" i koje citiraju drugi mediji.
U pomenutom pismu, marokanski ministar spoljnih poslova Naser Burita poziva sva ministarstva u Maroku da zaustave „svaki kontakt" i „interakciju" sa njemačkom ambasadom u Rabatu i sa predstavništvima njemačkih političkih fondacija. Kao razog su navedeni - „duboki nesporazumi oko ključnih pitanja Kraljevine Maroka".
- pročitajte i ovo: Kod zaboravljenih izbjeglica iz Zapadne Sahare
Rabat nije obavijestio predstavnike Njemačke
Očigledno da o tome nisu bili obaviješteni ni njemačka ambasada u Rabatu, niti njemačke organizacije u Maroku.
Na zahtjev ARD-a, ni njemačka ambasada u Rabatu ni Ministarstvo spoljnih poslova u Berlinu nisu komentarisale pozadinu tog događaja. Portparol Ministarstva spoljnih poslova u Berlinu za dpa je samo izjavio: „Primili smo k znanju izvještaje medija".
Njemačkoj novinskoj agenciji dpa je iz kancelarije Njemačkog međunarodnog društva za saradnju (GIZ) u utorak u Rabatu rečeno: „Nastavljamo da radimo na našim projektima, ali trenutno ima nekoliko stvari koje treba razjasniti".
Predstavnici njemačkih političkih fondacija u Maroku su takođe iznenađeni i u kontaktu su sa ambasadom Njemačke u Rabatu. Međutim, čini se da se već vide prvi efekti ove odluke.
„Neki partneri su nas zamolili da događaje planirane za ovu sedmicu odložimo za sljedeću nedjelju ili nedjelju nakon toga",rekao je Štefen Kriger, predstavnik Fondacije Konrad Adenauer (KAS) za Maroko. „Pretpostavljamo da je ovo akumulacija raznih problema i uzroka", rekao je Kriger za dpa.
Mogući uzrok sukoba: Zapadna Sahara
Mediji u Maroku polaze od toga da je glavni uzork ovog diplomatske krize - Zapadna Sahara. Međutim, između Rabata i Berlina trenutno postoji nekoliko spornih tačaka. Maroko je na primjer ljutito reagovao zbog toga što nije bio pozvan na konferenciju o Libiji, koja je održana u Berlinu u januaru prošle godine.
A veliko nezadovoljstvo u marokanskoj prestonici izazvala je glasna i snažna kritika iz Berlina u vezi sa Zapadnom Saharom.
Prvo je početkom decembra 2020. Maroko - kao četvrta većinski muslimanska država - priznao Izrael, a potom su SAD pod Donaldom Trampom priznale Zapadnu Saharu kao marokansku teritoriju. Njemačka je na taj potez SAD reagovala sazivanjem sastanaka Savjeta bezbjednosti UN čija je nestalna članica tada bila.
Zapadna Sahara je ogroman i malo naseljen region Sjeverne Afrike: površinom je sličan Novom Zelandu, veći je od Ujedinenog Kraljevstva - a ima samo nešto više od pola miliona stanovnika. To je bila španska kolonija sve do 1975. Poslije smrti diktatora Franciska Franka, Španija se povukla i tada ju je Maroko većim dijelom okupirao i anektirao.
Taj region ima ogromne prirodne resurse, uključujući vode bogate ribom i naslage fosfata. Prema međunarodnom pravu region Zapadne Sahare se smatra kontroverznim. Jedan dio političkih predstavnika tog regiona traži svoju državu, koija bi bila nezavisna od Maroka.
Tradicionalno bliski donosi sa Marokom
Ministarstvo spoljnih poslova Njemačke na svom sajtu opisuje odnose sa Marokom kao „tradicionalno bliske, prijateljske i bez napetosti". U toj zemlji između ostalih svoje kancelarije imaju fondacije Friedrih-Ebert, bliska SPD, Konrad Adenauer, bliska CDU i Fridrih Nauman bliska FDP. Takođe piše da dve zemelje imaju jake ekonomske i trgovinske veze.