Makron kod Vučića: geopolitika i unosni poslovi

„Srbija obnavlja svoje ratno vazduhoplovstvo sa dvanaest francuskih borbenih aviona“, piše list Velt (Welt) u izdanju od petka (30. avgust) u tekstu posvećenom dvodnevnoj posjeti francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) Beogradu i Novom Sadu.

Francuski rafali treba postepeno da zamjene sovjetske modele u srpskoj vojsci. Navodi se da je potpisan ugovor težak 2,7 milijarde evra, koji uključuje i održavanje i logistiku.

Kako u tom izvještaju na osnovu pisanja agencija prenosi Velt, u pitanju je devet jednosjeda i tri dvosjeda koji će biti isporučivani do 2029. godine.

„Odluka Srbije da izabere borbene avione rafal je jasna odluka za dugoročni savez naše dvije zemlje", rekao je Makron, prenosi njemački list. Dodao je da je to i odluka za vezivanje Srbije uz ojačanu Evropu.

Makron je jasno rekao da je „mjesto Srbije u Evropskoj uniji" te da je ovo „promjena strategije" Beograda koji je gajio i dobre odnose sa Rusijom.

Velt bilježi da je prema posljednjim anketama u Srbiji podrška ulasku zemlje u EU svega 35 odsto. „Vučiću se zamjeraju autokratski stil vladanja kao i tijesne veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom", piše list.

Citira se bivši francuski ministar za Evropu Žan-Noel Baro (Jean-Noël Barrot) koji je rekao da bi Srbija bila „bedem za nestabilnost na našem kontinentu" i „sve autoritarne režime od Rusije do Kine" – da Francuska nije uzela posao da zamijeni ruske avione svojim.

U tekstu se podsjeća da je Francuska u posljednjih dvanaest godina utrostručila obim trgovine sa Srbijom, te da se sada priča i o civilnoj nuklearnoj elektrani. Francuzi imaju i beogradski aerodrom pod koncesijom, učestvuju u gradnji metroa i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

List Handelsblat (Handelsblatt) citira autorski tekst Emanuela Makrona iz beogradske Politike, i to onaj dio koji kaže da Srbija može da sačuva svoju nezavisnost samo „u okrilju EU“.

Iluzija je, napisao je Makron, „ideja da Srbija može da traži svoj put u vječitoj igri balansiranja između sila“.

Austrijski list Kurir podsjeća na velike proteste protiv iskopavanja litijuma, te kako je u Beograd došao Olaf Šolc (Olaf Scholz) da pokaže veliku zainteresovanost Njemačke za taj metal.

U sličnom kontekstu se tumači i Makronova posjeta: „Poput Šolca, i on je vjerovatno u Srbiji prije svega kako bi pravio unosne poslove."

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu