Loše za privredu, odlično za klimu
21. april 2010Neuobičajena tišina do koje je došlo nakon prekida avionskog saobraćaja već je upala u oči kao jedna od rijetkih pozitivnih pojava nakon erupcije vulkana na Islandu. Pozitivne učinke na klimu ipak nije tako lako uočiti. No, oni ipak nisu beznačajni. Jan Burck, ekspert za pitanja klime iz Germanwatcha, izvršio je tokom prekida zračnog prometa, mjerenja kako bi ustanovio koliko štetnih gasova nije emitirano u atomosferu u tom periodu:
„Napravili smo otprilike procjenu na dnevnoj osnovi. Može se otprilike poći od toga da dnevno nije emitirano više od jednog miliona tona CO2. Ako se preračuna koliko bi taj iznos bio tokom jedne sedmice, onda to otprilike odgovara iznosu štetnih gasova koje Litvanija emitira samo u jednoj godini ili pak jednom procentu emisije štetnih gasova koje godišnje emitira Njemačka. To je već ogromna količina."
Zračni promet posebno problematičan
Burck naglašava da je riječ samo o procjeni. No, u principu vjeruje da su ove procjene realne. Naime, zračni promet je veoma štetan za klimu:
„Zračni promet je posebno problematičan jer predstavlja sektor u kojem se najviše povećava emisija štetnih gasova. Ostali sektori u Njemačkoj, kao što su primjerice energetski sektor ili cestovni promet, smanjenju emisiju štetnih gasova, ali postoji opasnost da ta redukcija postane potpuno zanemarljiva zbog ogromne rastuće emisije u zračnom prometu širom svijeta.
"Oni koji su unatoč zabrani letenja ipak morali putovati koristili su željeznicu ili osobne automobile. Naravno i na taj način dolazi do emisije štetnih gasova, ali u poređenju sa zračnim prometom ta emisija još uvijek predstavlja veliko rasterećenje za klimu.
„Otprilike se može reći kako, da bi se proizvela jedna tona CO2, treba preletjeti oko 3 000 km, autom treba preći oko 7 000 km, a željeznicom između 15 i 20 000 kilometara. To jasno pokazuje da je zračni promet štetniji za klimu," kaže Burck.
Promjena navika?
Ostaje da se vidi da li će ova kriza u zračnom prometu imati trajnog efekta na odnos prema putovanjima. U Germanwatchu se nadaju da će prije svih velika poduzeća razmisliti o svojoj strategiji poslovnih putovanja, te da će se, kada je riječ o unutareuropskim putovanjima, prebaciti na korištenje željezničkog prometa. A sa aspekta klimatskih promjena bilo bi pozdravljeno i kada bi sami turisti razmislili o načinima putovanja do svojih omiljenih odmarališta.
Autori: I. Quaile/Z. Ilić
Odg. urednik: