Ljekari u Rumuniji: „Ljudi na ulici bolje zaštićeni od nas“
20. decembar 2020
„Kao ljekarka na intenzivnoj njezi sam spremna da spašavam živote ljudi. Ali nisam bila pripremljena da za to rizikujem svoj život“, kaže u razgovoru za DW Dana Tomesku, glavna ljekarka trećeg odjeljenja intenzivne njege na klinici Dundeni u Bukureštu. Na pitanje kako doživljava vrijeme pandemije, kaže da se osjeća „ugroženo“. Već mjesecima se danonoćno bori za život pacijenata sa naročito teškim simptomima: „Strahovi koje sam u početku imala od kontakata sa Kovid-pacijentima u međuvremenu su popustili, ali nisu nestali."
Visoka stopa smrtnosti među lekarima
U Rumuniji je stopa smrtnosti od Kovida-19 posebno visoka u odnosu na druge evropske zemlje – i u redovima medicinskog osoblja. Više ljekara sa kojima je DW razgovarao govore o haosu, lošem menadžmentu, korupciji i neadekvatnim mjerama zaštite: „Najveći dio maski koje koristimo je zapravo namijenjen za gradilišta, na njima se izričito navodi: nisu za medicinsku upotrebu. One filtriraraju prašinu, dim, ali nažalost ne štite od korone. Ljudi na ulici su bolje zaštićeni od nas“, kaže ljekar koji radi u jednog drugoj bolnici u Rumuniji. Želi da ostane anoniman, kao i većina ljekara sa kojima je DW razgovarao o pandemiji. Potrebu za anonimnošću objašnjavaju diktatorskim stilom upravnika bolnica. Plaše se odmazde nadređenih, koji su često postavljeni po političkim kriterijumima i na bazi nepotizma.
Da nepotizam i loš menadžent mogu da imaju smrtonosne posljedice, pokazuje tragedija u okružnoj bolnici u Pjatra Njamcu, malom gradu na istoku Rumunije: u novembru je tamo petnaest pacijenata smrtno stradalo u požaru na Odjeljenju za intenzivnu njegu. Katalin Denčiu, hrabar ljekar, koji je pokušao da ih spasi iz vatrene stihije, liječi se u jednoj belgijskoj bolnici od opekotina opasnih po život.
"Ljekari napustili zemlju"
I prije korona pandemije rumunski zdravstveni sistem hronično je bio nedovoljno finansiran. Rumunija za njega izdvaja samo pet do šest odsto bruto domaćeg proizvoda, što je polovina od prosjeka EU. Klinika Fundani, na kojoj radi Dana Tomesku, spada u jednu od najboljih bolnica u zemlji i jedan je od rijetkih pozitivnih primjera: uz pomoć donacija, kontejneri sa dodatnim krevetima, zajedno sa svom neophodnom tehničkom opremom, postavljeni su na teren ispred bolnice, kako bi moglo da se pomogne sve većem broju oboljelih od korone. „Međutim, nedostaje osoblje", kaže Dana Tomesku.
„Na kraja krajeva ne pomažu kreveti pacijentima!", kaže za DW jedna druga ljekarka koja radi u Rumuniji. „Može da se doveze još 7.000 kreveta za intenzivnu njegu, ali problem neće biti riješen, jer nema dovoljno ljekara, medicinskih sestara i njegovatelja, koji će se brinuti o tim pacijentima. Ljekari su napustili zemlju.“
Trećina ljekara školovanih u Rumuniji radi u inostranstvu, pokazuje istraživanje Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) iz maja 2020. godine. Rumunija time ima najvišu stopu emigracije ljekara u svijetu. Iza nje su Zimbabve, Belize i Dominikanska Republika. Prema podacima Njemačke ljekarske komore, najveći broj stranih ljekara koji u Njemačkoj radi, dolaze iz Rumunije (podatak iz 2019. godine).
- pročitajte i ovo: Njemački ljekari u misiji protiv Covida-19 u Rumuniji
„Korona-skeptici neka dođu kod nas na odjeljenje intenzivne nege"
Pored niskih primanja u poređenju sa drugim evropskim zemljama i loših uslova rada, rumunski ljekari su tokom korona pandemije i meta apsurdnih napada korona-skeptika. Ti skeptici na demonstracijama viču: „Dole dikatura ljekara!“ i „Ljekari lažu!“.
„To su ljudi koji ne žele da čuju argumente, jer sve već znaju“, kaže Dana Tomesku. „Pozvala bi korona-skeptike da dođu kod nas, da vide kako se radi sa Kovid-pacijentima. Trebalo bi da vide kako je to kada izgubimo pacijenta, koji je umro od bolesti koju donedavno uopšte nismo poznavali.“ Možda bi onda konačno razumjeli „da u svakodnevnom životu treba da naprave samo nekoliko malih gesta, kako se ne bi rugali našem radu i životima drugih". Jednostavne stvari poput držanja odstojanja i poštovanja higijenskih mjera.
Korona-skeptika ima i u redovima AUR, u stranci krajnje desnog političkog spektra, koja je nakon izbora 6. decembra po prvi put ušla u rumunski parlament. Negodovanje protiv mjera za borbu protiv pandemije i kritike na račun ljekara, postali su neka vrsta nacionalnog sporta u rumunskim onlajn forumima i u komentarima. Izgleda da Rumuni pozitivno govore o ljekarima još samo kada se oni teško povrijeđeni prebacuju u inostranstvo – poput mladog ljekara iz Pjatra Njamca, koji je za svoje pacijente bukvalno išao kroz vatru.