Provjera činjenica: Lažni DW-video kruži po mrežama

Okreće li se poljsko stanovništvo protiv ukrajinskih izbjeglica,  koje su našle utočište u njihovoj zemlji? Takav utisak bi, po svemu sudeći, trebao ostaviti video koji kruži raznim društvenim mrežama. Tvrdi se da u glavnom gradu Poljske - Varšavi postoje Wi-Fi mreže sa antiukrajinskim nazivima. Svrha akcije je "bez sumnje" da se "zastraše ukrajinske izbjeglice", kaže se u videu.

Tvrdnja: Jedan proruski kanal širi na mreži X navodni video DW-a

Uz ovu tvrdnju se dodaje kako je u Poljskoj na djelu antiukrajinski flash mob  i da se izbjeglice iz Ukrajine vrijeđaju nazivima datim WiFi mrežama. Shodno tome, Poljaci svojim mrežama navodno daju nazive: "Ukrajina je pakao", "Ubice iz Ukrajine", "Ukrajinci, idite kući". Video se proširio i na Facebook-u i Telegramu.

DW-provjera činjenica: Netačno

Snimak niti je proizveo DW, niti se prikazani sadržaj može verificirati ili dokazati. Font odnosno vrsta slova korištena u videu ne odgovara onom koje koristi DW.. Osim toga, pozicija na kojoj je ublendan tekst, nije ista kao u video-snimcima DW-a. To se odmah može vidjeti ako uporedite originalni DW video sa lažnim videom.

Obmana "spoofingom"

Nije prvi put da kanali, koji često šire proruski i antiukrajinski sadržaj, objavljuju lažne video snimke za koje se tvrdi da potiču iz zapadnih medija. Lažni video snimci i lažni tvitovi CNN-a, BBC-a i DW-a već su kružili mrežama tokom protekle godine. Ovaj oblik dezinformacija naziva se Spoofing, pri čemu se lažira digitalni identitet kako bi se steklo povjerenje i kredibilitet.

Jedan od razloga zašto video izgleda tako autentično je taj što je strukturiran na isti način, na koji bi to uradili novinari DW-a i drugih kvalitetnih medija. Prvi kadar prikazuje pijacu na trgu u starom gradu Varšave i vodi gledaoce na lice mjesta. I kafić, koji se vidi u drugom kadru, također bi se zaista mogao nalaziti na tom trgu. Ali žena, koja u trećem kadru hoda poljskom željezničkom stanicom sa velikom šarenom torbom i djetetom za ruku (što se prepoznaje po pripadniku obezbjeđenja poljske željeznice), zapravo potiče iz jednog izvještaja BBC-a.

Materijal otkriva neprofesionalnost

Međutim, ono što slijedi ne bi trebalo da se pojavi u jednom novinarskom videu: ruke koje upravljaju pametnim telefonom potiču iz stock materijala objavljenog na međunarodnoj platformi za slike, ilustracije, vektor-grafike videa i muziku pod nazivom Pixabay i datiraju iz decembra 2022. Nije vjerovatno da su ti snimci napravljeni u Poljskoj.

To važi vjerovatno i za mladića, koji u sredini snimka gleda u svoj mobilni telefon. Utvrđeno je da je ovaj kadar zapravo korišten u jednom YouTube videu 2020.

Ostale nedosljednosti podstiču sumnje oko istinitosti informacija

Nekoliko drugih detalja također može pojačati sumnju. Zašto neko ukucava svoju lozinku na stranici za prijavu/log in na engleskom, kada je izvještaj iz Poljske? Zašto većina Wi-Fi mreža u snimljenom mobilnom telefonu imaju nazive na engleskom, a ne na poljskom ili ukrajinskom jeziku, ako ih navodno Poljaci usmjeravaju protiv Ukrajinaca?

Ukrajinski surferi internetom bi vjerovatno razumjeli engleski naziv WiFi mreže "UkrainiansGoHome” i na poljskom: "UkraińcyIdzDoDomo”. Posebno ako se zna da prevod na ukrajinski zvuči ovako: "UkrayintsiIdyDodomu”.

Spremnost Poljske da pomogne Ukrajincima i dalje velika

Ukrajinski centar za borbu protiv dezinformacija jasno je ocijenio lažnim ne samo video već i njegov sadržaj. Iako ne možemo isključiti mogućnost da Wi-Fi mreže s takvim nazivima ne postoje negdje u Vroclavu, nismo pronašli nijedan pouzdan dokaz da je to istina.

Čak i ako je spremnost prihvata većeg broja ukrajinskih izbjeglica u Poljsku s vremenom nešto smanjena, ona je i dalje visoka. U anketi iz aprila 2023. 73 posto Poljaka je bilo za, a samo 19 posto protiv. U prethodnom istraživanju, 83 posto je željelo da Poljska pomogne ukrajinskim izbjeglicama, a samo 11 posto je bilo protiv.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu