Kulminacija epizode Silajdžić – vanredna sjednica u RS-u

Vlasti Republike Srpske oštro su osudile govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića pred Generalnom skupštinom UN-a zbog, kako navode, zloupotrebe svoje funkcije. Konstatacije da RS sprječava povratak izbjeglica nisu tačne a Dejtonski mirovni sporazum politika je koju će RS i dalje slijediti rekao je premijer RS-a Milorad Dodik.

Za 7. oktobar zakazana je vanredna sjednica entitetske skupštine na kojoj će se razmatrati ovo pitanje, kaže Dodik te dodaje: „ Mislim da je to prevršilo mjeru sa ovim nastupom koji je imao. I to je nedopustivo. Danas sam upoznat da su predsjednik RS-a i član Predsjedništva zatražili povodom toga zasjedanje parlamenta za 7. oktobar. Ja podržavam tu inicijativu i mislim da je krajnje vrijeme da i parlament na ovakvo neovlašteno istupanje i ocjene na mjestu koje ima najveći autoritet u svijetu, iskazuju paušalne ocjene, ocjene samo jednog čovjeka, koji je predsjedavajući Predsjedništva. On je zloupotrijebio tu funkciju.“

Predizborni marketing?

Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić nije želio da komentariše niti Silajdžićev govor u Njujorku niti zakazivanje vanredne sjednice po tom pitanju od strane Vlasti u RS-u. Ljubić je rekao da još nije upoznat sa svim detaljima te da će se njegova stranka uskoro oglasiti o tome.

Istovremeno potpredsjednik Stranke demokratske akcije Adil Osmanović kaže da ono što je rekao Silajdžić u Njujorku stoji, odnosno da za genocid ne bi trebalo nagrađivati ljude koji su u to bili upleteni. Kada je riječ o zakazivanju vanredne sjednice Osmanović kaže da je to predizborni marketing. „Šta može Narodna skupština RS-a? Može eventualno raspravljati i donijeti zaključke. I do sada je bilo slučajeva da su predstavnici Predsjedništva ili Vijeća ministara nažalost bez usvojene platforme iznosili stavove pred međunarodnim institucijama. Znači to nije ništa novo.“

Isti scenario s Komšićem

Analitičar iz Tuzle Ibrahim Prohić kaže da „epizoda Silajdžić“ nije ništa novo te podsjeća na isti scenario sa tadašnjim predsjedavajućim Željkom Komšićem. Prohić je uvjeren da bi isti scenario bio i u slučaju nastupa Nebojše Radmanovića. To samo pokazuje da su snage destrukcije u BiH i 15 godina nakon rata izrazito jake. “ Ne radi se o personalnom neslaganju članova Predsjedništva, već o posljedicama konceptualne kontraverze koja postoji ne samo između njih trojice, nego i između različitih političkih opcija,” kaže Prohić.

Upravo ono što bi trebalo da funkcioniše u BiH - timski rad, koji bi trebao da se ogleda u saradnji sva tri člana Predsjedništva, nažalost ne funkcioniše. Međutim krivce za to sociolog Ivan Šijaković vidi u njihovim političkim partijama koje su ih postavile na ta mjesta. Posljedica toga je predstavljanje BiH u svijetu u najcrnjem svjetlu, iako je to nažalost njena realnost, smatra Šijaković.

Iako je donesena odluka da bošnjački član Predsjedništva govori pred Generalnom skupštinom UN-a, na ranijoj sjednici ovog tijela nije usvojena zajednička platforma njegovog nastupa. Tako Silajdžićev govor, prema stavovima iz RS-a, predstavlja njegov lični stav. Kamen spoticanja bilo je neprihvatanje podrške BiH da se na dnevni red zasjedanja Skupštine uvrsti zahtjev Srbije da o pitanju Kosova raspravlja međunarodni sud.