Kružna ekonomija: kako od smeća napraviti sirovinu

„Knipeks", porodični biznis iz Vupertala i start-ap iz Kelna „Plastik Fišer" spojila je inicijativa „Kružna dolina" (Circular Valley). Osnovana početkom 2021. godine, brzo je stvorila veliku mrežu korporacija, srednjih kompanija i start-apova sa zajedničkim ciljem stvaranja cirkularnog načina poslovanja, što podrazumijeva ponovno korišćenje materijala i sirovina nakon isteka njihove upotrebe.

Vupertal će, tako, postati svjetski centar koji mijenja današnji rasipnički način poslovanja i koji proizvodi previše otpada koji ostaje u prirodi.

Kako to funkcioniše?

„Plastik Fišer" želi da ukloni više od 300 tona plastičnog otpada iz azijskih rijeka do kraja godine. Zagađene rijeke je mnogo lakše očistiti nego okeane. Plutajuće barijere koje sakupljaju plastični otpad mogu lako da se sastave na licu mjesta.

A ima i posla za ljude koji na barijerama vade plastiku iz vode, pakuju je u bale i spaljuju u termoelektranama. Od 75 radnih mjesta za koje start-ap kaže da trenutno otvara, samo su dva u Njemačkoj.

Ovaj lov na plastiku finansiraju kompanije i organizacije koje žele da iskoriste svoj budžet namijenjen za održiv razvoj. Jedan od ovih sponzora je Knipeks, lider na svjetskom tržištu u proizvodnji klešta za zanatlije i industriju. Više od 65.000 kliješta svakog dana napusti njihovu fabriku u Vupertalu. 

Prema ugovoru, Plastik Fišer iz vode za Knipeks izvlači istu količinu plastike koju proizvođač alata svake godine pusti u promet u obliku drški i ambalaže za kliješta.

Zašto baš ovaj gradić?

Bajer, najstarija hemijska kompanija na svijetu, osnovana je u obližnjoj dolini Vuper. Fridrih Engels, koautor Komunističkog manifesta, došao je iz Barmena, koji je sada dio Vupertala. Hemijska, papirna i tekstilna industrija, kao i proizvođači alata, nastali su u takođe u ovoj oblasti. Ova oblast je, dakle, kolijevka prve industrijske revolucije u Njemačkoj i upravu tu će početi i peta, kružna, ekonomija.

Sa univerzitetima, istraživačkim institucijama i industrijskim kompanijama iz svih sektora, uključujući pionire reciklaže kao što su Remondis i DSD (Duales Sistem Deutschland), područje je dobro opremljeno za ovakav potez, kaže pokretač inicijative „Kružna dolina" Karsten Gerhart.

Inicijativa nije regionalno ograničena, već́ se proteže na čitav region Sjeverne Rajne Vestfalije. Nedavno joj se pridružila i Flandrija u Belgiji. Subvencije stižu i od i EU.

Već́ je uključeno oko 70 kompanija kao što su Bajer, Evonik, Knipeks i Vorverk, kao i još 30 partnera iz oblasti nauke. Program finansiranja privlači relevantne start-ap kompanije iz cijelog svijeta. Na primjer, za 36 mjesta u poslednjem kvartalu 2022. prijavilo se 470 mladih kompanija, na primjer iz Jemena i Palestine. „Dobro smo povezani na međunarodnom planu", kaže Gerhart.

On ističe da kandidati treba da rade na važnim temama iz takozvanog Evropskog zelenog dogovora i Akcionog plana za cirkularnu ekonomiju. Osnivači start-apova dolaze po nekoliko mjeseci u prostor inicijative, gdje dobijaju mentore, uče više o intelektualnoj svojini, marketingu i poslovnim planovima i mogu dalje da razvijaju svoje poslovne ideje uz pomoć́ istraživačkih institucija koje učestvuju.

Internacionalno umreženi

Možda je najvažnija od svega činjenica da kroz inicijativu mogu da uspostave kontakte sa drugim kompanijama. Polverde iz Brazila, na primjer, pretvara ostatke sintetičke odjeće u elastičnu plastiku i traži kupce iz automobilske industrije. ROSI Solar iz Francuske traži zemljište u Sjevernoj Rajni Vestafliji za izgradnju fabrike koja bi vadila silicijum i srebro visoke čistoće iz odbačenih solarnih panela. 

„Srećni smo zbog svakog start-apa koji se ovdje nastani i otvori lokaciju", kaže Gerhart. Ali prije svega smo zadovoljni kada se tehnologije i poslovni modeli primjenjuju tamo gdje su najpotrebniji. Jedan start-ap iz Gane, na primjer, mogao bi da se pozabavi problemom električnog otpada na zapadnoafričkoj obali.

Čak 60 start-apova iz Vijetnama, Ekvadora, Nigerije, Ugande, Zimbabvea, Libana, Indije, Letonije, Švajcarske, Njemačke i drugih zemalja do sada je u Vupertalu predstavilo svoja rješenja za reciklažu za brojne privredne sektore.

Kompanije proizvode pločice od građevinskog šuta ili zamjene za kožu na biljnoj bazi, obnavljaju automobilske gume, čine efikasnijim odvajanje otpada kroz prepoznavanje slike putem vještačke inteligencije ili pojednostavljuju recikliranje građevinskog materijala kroz kompletnu digitalnu dokumentaciju.

Primjeri pokazuju da kružna ekonomija uključuje više od recikliranja ambalaže i predmeta za višekratnu upotrebu. „Previše pričamo o nekim stvarima kao što su plastične slamke", kaže Gerhart i dodaje da bi trebalo posvetiti više pažnje pitanjima od ogromnog uticaja poput emisija ugljen dioksida, vode i recikliranja građevinskog materijala.

Prilika za Njemačku 

Johanes Kirhof, izvršni direktor istoimene porodične kompanije i promoter inicijative, vidi veliku priliku za njemačku industriju, posebno za izvoz mehaničkih, hemijskih i termičkih tehnologija za reciklažu. Ali promjena je toliko ogromna da se na mnogim mjestima teško može procijeniti situacija, složili su se stručnjaci na prvom forumu inicijative u novembru.

Obnovljivi resursi umjesto fosilnih sirovina, trajni i popravljivi proizvodi i sakupljanje i reciklaža na kraju životnog ciklusa proizvoda - sve ovo podrazumijeva ogromnu promjenu u pogledu proizvodnje, ali i u smislu tržišnih podsticaja, propisa i prihvatanja kod kupaca.

„U svakoj zemlji, a u nekim slučajevima i kod nas, postoji drugačija definicija šta se može reciklirati, a šta ne", kaže Hening Vilts, šef istraživačke oblasti za cirkularnu ekonomiju na Vupertalskom institutu za globalne ekološke i klimatske standarde i jedinstvene kriterijume. „Kao industrijska lokacija, Sjeverna Rajna Vestaflija ima šansu samo kroz prebacivanje na kružnu ekonomiju, jer  tradicionalni, linearni ekonomski model - sada funkcioniše jeftinije negdje drugo u svijetu."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu