Kraj kaosa s opskrbnim lancima?

Neki aktualni podaci sugeriraju da se međunarodna trgovina sada odvija lakše nego u posljednje dvije godine. Najočitiji pokazatelj s njemačkog stajališta je ta da se zastoj kontejnerskih brodova u Njemačkom zaljevu počinje smanjivati: dok je prošlog mjeseca 19 brodova još uvijek čekalo ispred luka Bremerhavena i Hamburga, prema Institutu za svjetsku ekonomiju iz Kiela (IfW), trenutno ih je samo 12, a trend se kreće u pozitivnom smjeru.

Uz to su ponovno pali troškovi za kontejnere i brodove. Pandemija koronavirusa uzdrmala je globalni robni promet od 2020. godine: dostupnost teretnih kapaciteta je pala, a potražnja je porasla, posebno za robom s Dalekog istoka. U međuvremenu su cijene prijevoza tereta porasle na deset puta više od onoga što je bilo uobičajeno dugi niz godina.

Lagano opuštanje

Vincent Stamer, trgovinski stručnjak pri IfW-u, također potvrđuje da se svjetska trgovina trenutno odvija malo opuštenije. "Posljednjih mjeseci bilo je sve više znakova opuštanja: "Indeks pritiska globalnog lanca opskrbe, na primjer, mjeri opseg globalnih uskih grla u opskrbi i zamjetno je pao od početka godine."

On pad vozarina objašnjava trenutačnom promjenom ponašanja potrošača u Europi: "Potaknuta strahom od recesije i inflacije, čini se da pada potražnja za robom široke potrošnje s Dalekog istoka. Pad tog uvoza odražava se i na pad troškova prijevoza na tim rutama, jer se mora prevoziti manje robe", kaže Stamer za DW.

Prve reakcije

Međutim, u međuvremenu su mnoge tvrtke promijenile ili diverzificirale svoje metode i puteve nabave. Institut Ifo sa sjedištem u Münchenu je to ljetos utvrdio kroz jedno ispitivanje među poduzetnicima: gotovo devedeset posto njemačkih industrijskih poduzeća već je reagiralo na probleme globalnog opskrbnog lanca. 

Doduše je samo oko 13 posto tvrtki ponovno integriralo prethodno izbačene proizvodne procese kao metodu borbe protiv problema opskrbe. Ali je zato 68 posto tvrtki kao reakciju povećalo svoje zalihe. 65 posto proširilo je svoju poslovnu mrežu dodavanjem novih dobavljača i izvora svojoj bazi opskrbe.

„Primjetne su različite strategije u malim i velikim tvrtkama", objasnio je Andreas Baur iz Ifo instituta. Velike tvrtke aktivnije su od malih i srednjih. Prije svega bi diverzificirali strukture i pomnije nadzirali svoje opskrbne lance. Mala i srednja poduzeća, s druge strane, obično se oslanjaju na povećano skladištenje.

Kratko srednje visoko

Svjetska trgovinska organizacija WTO upozorila je početkom rujna da će svjetska trgovina značajno zahladiti zbog rata u Ukrajini, pandemije i posljedica klimatskih promjena. WTO je snizio prognozu rasta za 2023. s 3,4 na 1,0 posto. Međutim, ove će godine globalna trgovina vjerojatno rasti snažnije nego što se pretpostavljalo u proljeće. Njemačko gospodarstvo koje je snažno oslonjeno na izvoz, moglo bi od ovoga opet imati koristi. 

Ali to će se dogoditi samo u slučaju da se okvirni uvjeti pokažu povoljnima tj. kada bi opskrbni lanci ponovno funkcionirali bez zastoja, smatra Vincent Stamer: "Njemačka industrija još uvijek pati od uskih grla u isporuci, posebno u strojarstvu, što je važno za Njemačku. To se može vidjeti iz činjenice da njemačke tvrtke rade s velikim zaostatkom u narudžbama, a ne mogu čak ni obraditi sve narudžbe zbog uskih grla." 

Ni predsjednik Ifo-a Clemens Fuest nije optimističniji. U intervjuu za DW je rekao: "Knjige narudžbi su vrlo dobro popunjene u mnogim sektorima." Ali, dodao je, "mnoga poduzeća žele proizvoditi, ali ne mogu." I to zbog visokih troškova ili nedostatka materijala ili komponenti. 

Ovo ponovno pokazuje da neometano funkcioniranje opskrbnih lanaca ovisi o razvoju svjetske trgovine, baš kao što trgovina ovisi o funkcioniranju globalnih opskrbnih lanaca.

Strah "od hladne izvozne zime"

Iako je njemački izvoz u kolovozu ponovno blago porastao, predstavnici gospodarstva vjeruju kako postoje znakovi ukupnog pada u trećem kvartalu. Prema Njemačkoj industrijskoj i trgovinskoj komori (DIHK), povećanje troškova energije i kupovne moći koja je u cijelom svijetu oslabljena inflacijom, kako se navodi, "teško opterećuju njemačko izvozno gospodarstvo".

"Posebno izraženo" povećanje cijena energije u Njemačkoj naštetilo je međunarodnoj konkurentnosti, objasnio je šef vanjske trgovine DIHK-a Volker Treier. To, isto tako, smanjuje izvoz. Prema prošlotjednoj anketi instituta Ifa, očekivanja izvoznika su vrlo niska. Ifo indeks poslovne klime pao je u rujnu na najnižu razinu od svibnja 2020.

Stručnjak za trgovinu Vincent Stamer je tu nedvosmislen: "Nisu svi izazovi gotovi za njemačke tvrtke: sada se moraju nositi s visokim troškovima energije i slabom potražnjom prije svega." Clemens Fuest iz instituta Ifo također ne vidi ništa dobro na gospodarskom horizontu: "Poduzetnici kažu da je trenutna situacija još uvijek u redu, ali su izgledi za zimu loši jer se strahuje da će se nedostatak energije pogoršati."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu