Koštunica blokira približavanje EU i Srbije
7. februar 2008List Neue Zürcher Zeitung kao glavnog krivca za nepotpisivanje sprazuma proziva srbijanskog premijera Vojislava Koštunicu. Koštunica je odlagao sjednicu vlade na kojoj je rebalo ovlastiti potpredsjednika vlade Đelića da u ime Srbije potpiše sporazum, piše Neue Zürcher Zeitung i nastavlja:
Komesar Evropske komisije za proširenje EU, Oli Rehn je izrazio razočarenje što premijer Srbije nije, kao što je ranije bilo dogovoreno, problem Kosova i ulaska Srbije u EU posmatrao kao dvije različite stvari. On je ipak naglasio da ponuda EU ostaje na stolu. Rehn je priznao da je situacija u srbiji delikatna, ali ističe kako ankete govore kako je sedamdeset odsto građana Srbije za ulazak u EU. Ostaje pitanje, piše Neue Zürcher Zeitung, ako u Srbiji odista postoji ovako široka podrška ulasku u EU, zašto se to nije odslikalo i na rezutate predsjedničkih izbora, koje je zagovornik približavanja Evropi, Boris Tadić dobio tijesnom većinom?
Razvod i prije braka – naslov je komentara koji danas izlazi u listu Süddeutsche Zeitung. Süddeutsche Zeitung piše kako srbijanski premijer Koštunica smatra da EU slanjem misije na Kosovo krši međunarodno pravo i UN-ovu rezoluciju 1244. Pri tome, dodaje ovaj list, Koštunica zaboravlja da i sama Srbija godinama krši ovu rezoluciju, te dodaje:
Vlasti u Beogradu ne priznaju dokumenta i automobilske tablice koje je stanovnicima Kosova izdala UN-ova uprava. Beograd podržava ilegalne strukture među srpskim stanovništvom Kosova sabotira pokušaje međunarodne zajednice da na kosovu izgradi demokratske institucije. Koštunica, osim toga, inicira krizu vlade u Beogradu, piše Süddeutsche Zeitung.
Nedjeljnik Die Zeit piše kako bi nova unutarpolitička borba u vladi Srbije mogla dovesti i do prijevremenih izbora, ili do nove koalicije premijera Koštunice i radikala. Zeit spominje još jedan problem Srbije – problem neizručenja Ratka Mladića, te piše:
Bivši komandant Vojske Republike Srpske je još uvijek prepreka zbližavanju Beograda i Brisela. Jedno vrijeme se činilo da je EU spremna da odustane od tog zahtjeva, ali su se Belgija i Holandija potrudile da Brisel ponovo zauzme jasnu poziciju. Ostaje da se vidi da li će srbijanski predsjednik Tadić sada krenuti ofanzivnije i pokrenuti pitanje izručenje Mladića. Jedno od centralnih pitanja na Balkanu jeste odnos prema ratnim zločinima. Od Slovenije do Kosova, a posebno u Srbiji se uvijek ističe stav: mi smo žrtve, počinioci su drugi. Ipak, predsjednik Tadić je učinio nešto što drugi nisu, on je odao poštu žrtvama u Srebrenici, te se na hrvatskoj televiziji javno izvinio za zločine koje su počinile srpske jedinice, ističe Zeit.