Koriste li SAD vojne baze u Njemačkoj za špijunažu?

Nakon što je kancelarka Angela Merkel otišla na godišnji odmor, britanski list "Guardian" je objavio jednan grafički prikaz programa američke tajne službe NSA pod nazivom X-Keyscore, na kojem se vidi da se podaci prikupljaju i sa servera u Njemačkoj. Do sada je bilo poznato da su američke tajne službe filtrirale samo podatke koji rade preko američkih servera.

Pristup njemačkim podacima je kako se špekulira, mogao biti organizovan iz američkih baza u kojima su smještene vojne snage. U Njemačkoj je stacionirano još uvijek 50.000 američkih vojnika, što je više nego ukupan broj vojnika neke male zemlje poput Belgije. SAD širom svijeta imaju više centara što predstavlja jednu sveobuhvatnu mrežu.

Prostorna blizina je korisna

Sandro Gaycken, informatičar sa Slobodnog fakulteta Berlin misli da je moguće da SAD svoje baze po cijelom svijetu koriste kako bi se mogle priključiti na kablovsku i internet mrežu. "Korisno je kada ste fizički blizu centara podatka koje želite napasti. Stoga je to posve moguće", kaže ovaj informatičar u razgovoru za Deutsche Welle.

Može li jedan takav napad biti izveden bez znanja njemačke vlade? "To je moguće", kaže Gayken ali ne i vrlo vjerovatno. "Ako se server nalazi kod saveznika onda je moguće da imate direktan pristup podacima zahvaljujući odredbama iz određenih ugovora. To znači da bazi podataka pristupate praktično legalno."

Postoje sporazumi između Njemačke i SAD kojima se regulišu tajne aktivnosti Amerikanaca u njemačkim vojnim bazama. Osnova tih sporazuma je takozvani NATO Statut o trupama iz 1951.

1968. je u zakonskoj formi regulisano da njemačke tajne službe mogu nadgledati protok pošte i telekomunikacija. U jednom dokumentu tog zakona se saveznicima daje pravo da i sami prisluškuju i nadgledaju, ukoliko je to potrebno, kako bi zaštitili svoje trupe.

Taj dogovor je kako je saopštilo njemačko ministarstvo vanjskih poslova, u petak (2.8.2013) sporazumno poništen. Njemački šef diplomatije Guido Westerwelle je odluku nazvao "neophodnom posljedicom najnovijih debata o zaštiti privatne sfere."

Simbolični akt?

Ovo saopštenje nije međutim dovelo do daljeg razjašnjenja. Jer, faktički kako je saopšteno, sporazum više nema značaja i već decenijama nije primjenjivan. Zato se dalje špekulira šta Amerikanci legalno ili ilegalno rade u Njemačkoj. Njemačka vlada generalno zna da su američke tajne službe aktivne u američkim vojnim bazama na njemačkom tlu. To je vidljivo iz odgovora koji je ministarstvo odbrane 2011. poslalo  klubu poslanika ljevičarske stranke. Riječ je bilo o olakšicama koje dobivaju osobe ili firme koje rade za SAD.

U dokumentu ministarstvo navodi 207 firmi koji dobivaju te povlastice za svoje "analitičke usluge". Tako je frima Booz Allen Hamilton, za koju je radio Edward Snowden dobila licencu da "vrši obavještajne operacije" u Njemačkoj.

Firme poput ove mogu raditi za američku tajnu službu NSA iz takozvanog Dagger kompleksa u Griesheimu kod  Darmstadta. Ovdje u najvećim dijelom podzemnom kompleksu navodno za tajnu službu radi 1000 američki službenika. "Njemačka vlada ima mogućnost da od Amerikanaca zatraži zatvaranje baze poput Griesheima, ako utvrdi da Amerikanci krše građanska prava", kaže ekspert za pitanja tajne službe  Erich Schmidt-Eenboom.

Autori: Marcus Lütticke/Belma Fazlagić-Šestić  

Odgovorna urednica: Željka Telišman