Kontroverzni špijunski softver i u Njemačkoj?

Nakon što je komercijalni softver za špijuniranje i nadzor , kako je saopšteno, korišten protiv pripadnika opozicije u nekoliko zemalja EU, od marta 2022 se ovim slučajem bavi i Istražni odbor Evropskog parlamenta. U Grčkoj je, kako se navodi u istraživanju novinara SWR-a i Welta, pokrenuta parlamentarna istraga, nakon što se saznalo da je konzervativni šef vlade naredio da se nekolicina političara i novinara nadzire i špijunira uz pomoć špijunskog softvera "Predator". Grčki istražitelji su proteklih sedmica pretresli brojne urede, a pretprošle sedmice je uslijedilo i prvo hapšenje.

Špijunski softver za tajne službe i paravojsku

Iza "Predatora" stoji konzorcij pod nazivom "Intellexa". To je kompanija koja proizvodi špijunski softver. Prema nacrtu izvještaja Istražne komisije od 160 stranica, ova firma, između ostalog, ima podružnice na Kipru, u Grčkoj, Irskoj i u Francuskoj. Kompaniju "Intellexa" je 2019. osnovao Tal Dilian na Kipru. Dilian je ranije bio na nekoliko uticajnih funkcija u izraelskom sigurnosnom i obavještajnom aparatu. Na svojoj web stranici, "'Intellexa Alliance" svoju firmu opisuje kao kompaniju sa sjedištem u EU, osnovanu u svrhu razvoja i integracije tehnologija za poboljšanje rada tajnih službi.

Holandska istraživačka platforma "Lighthouse Reports" i izraelski list Haaretz nedavno su izvijestili da je Intellexa navodno tajno prodala tehnologiju za nadzor ozloglašenim paravojnim trupama u Sudanu. "Intellexa" je "de facto piratska organizacija", riječi su jednog izraelskog eksperta i poznavaoca ove branše, koji se citira u tom izvještaju.

Osjetljivo područje djelovanja

Da li i njemačke sigurnosne službe koriste softver kompanije "Intellexa" ili njenih podružnica? Ovo pitanje je stranka Ljevice u službenom upitu postavila njemačkoj vladi. Odgovori su za sada dostupni samo investigativnoj grupi novinara SWR-a i WELT-a. Na većinu pitanja, pod opaskom da je to za dobrobit države, nije odgovoreno. Čak i u povjerljivom obliku, odnosno uz čuvanje tajnosti, savezna vlada odbija dati odgovor novinarima. To bi "ozbiljno ugrozilo „sposobnost sigurnosnih agencija, organa krivičnog gonjenja i obavještajnih službi za rad i ispunjavanje radnih zadataka".

Ali, njemačka vlada priznaje da je imala kontakt sa Dilianovom firmom: „U cilju obavljanja zadataka u pogledu daljeg razvoja sajber bezbjednosti i sposobnosti u oblasti nadzora uz pomoć informacionih tehnologija, ZITiS je od 2021. godine u kontaktu sa predstavnicima kompanije „Intellexa", odnosno njene podružnice CYTROX. Cilj je da se u okviru evaulacije tržišta dobiju informacije o portfoliu ove kompanije. Ovo također uključuje bavljenje proizvodima i uslugama koje ova kompanija nudi." Centralni ured za informacione tehnologije u sektoru bezbijednosti - ZITiS ima zadatak da podrži njemačke savezne organe u pitanjima digitalne forenzike, nadzora telekomunikacija i kriptoanalize.

Bivši koordinator obavještajnih službi kao lobista?

Istraživanja SWR-a i "WELT-a" pokazuju da je bivši koordinator za rad tajnih službi Bernd Schmidbauer očigledno radio kao lobista, koji je njemačkim vlastima otvorio vrata "Intellexa". Ovaj bivši političar CDU-a dospio je na naslovnice nakon bankrota Wirecarda. Podaci, kojima raspolažu SWR i "WELT", pokazuju da je Schmidbauer pozvan u sjedište vlade - nakon nastupa u Bundestagu, koji su poslanici opisali "bizarnim". Schmidbauer je međutim rekao da su ga određeni krugovi "podsjetili na njegovu obavezu čuvanja tajnosti podataka".

Nakon toga, bivši koordinator tajnih službi počeo se pojavljivati i kao predstavnik za proizvode grupe "Intellexa". Istraživanje je pokazalo da je Schmidbauer u novembru 2021. telefonom i mejlom kontaktirao predsjednika njemačkog Saveznog ureda za sigurnost informacija (BSI), Arnea Schönbohma, koji je u međuvremenu otpušten, kako bi dogovorio sastanak sa kompanijom "Intellexa". Nakon daljeg prosljeđivanja mejlova nadležnom odjeljenju BSI, proizilazi da do sastanka nikada nije došlo.

U februaru 2022. godine došlo je do kontakta između Schmidbauera i predsjednika Centralnog ureda za informacione tehnologije u sektoru sigurnosti (ZITiS). Povod je bilo predstavljanje kompanije "Intellexa". U maju 2022. godine Schmidbaueru je uspjelo da telefonom dobije potpredsjednika Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV), zbog čega je početkom jula održan sastanak sa zaposlenicima BfV-a (op. red.: tajna služba koja djeluje unutar Njemačke) radi predstavljanja "kompanije".

Pismeni upit SWR-a i "WELT-a" na nekoliko Schmidbauerovih e-mail adresa do sada je ostao bez odgovora. Glasnogovornik njemačke vlade je samo rekao: "Mi generalno ne komentarišemo takve sastanke. To ne govori ništa o tome da li su navodi tačni ili ne."

Na pitanje da li savezna vlada ima planove da ograniči Schmidbauerove lobističke aktivnosti, portparol vlade je rekao: „Službena funkcija državnog ministra, u okviru koje je gospodin Schmidbauer radio u Uredu njemačke vlade, okončana je 27. oktobra 1998. godine. Nakon njegovog odlaska sa te funkcije ostaju na snazi ​​odredbe Zakona o pravnim odnosima koji se odnose na parlamentarne, državne sekretare (ParlStG). Tako zakon ne sadrži nikakve propise u vezi sa informacijama koje ste tražili za ograničavanje lobističkih aktivnosti."

Kontroverzne lobističke aktivnosti

"Ako lobisti regrutuju visoke zvaničnike iz sigurnosnih službi i institucija, to može biti vrlo problematično, jer im to daje pristup ekskluzivnim insajderskim informacijama i kontaktima. Može doći i do ozbiljnog sukoba interesa", kaže Timo Lange iz organizacije Lobbycontrol.

"Smatram neobičnim i vrijednim pažnje to što su gospodinu Schmidbaueru i dalje širom otvorena vrata sigurnosnih službi", kaže Fabio de Masi, koji se, kao poslanik Bundestaga, intenzivno bavio aferom Wirecard i Schmidbauerom. "Ako je gospodin Schmidbauer upoznao naše sigurnosne organe sa kompanijom koja se bavi sajber hakovanjem, a čije su usluge korištene protiv opozicionih političara i novinara u Grčkoj, to je onda opasnost za demokratiju. Ako bi se potvrdilo da se nešto slično desilo u Njemačkoj, bilo bi to ozbiljno kršenje ustava i moralo bi rezultirati krivičnim kaznama."

ARD-Tagesschau/jr

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu