Komemoracija za žrtve Prijedora

Posmrtni ostaci za četiri žrtve sa područja prijedorske regije ukopani su na lokalitetu Memorijalnog centra „Kamičani“ u Kozarcu. Najmlađa žrtva Alija Forić, imao je 23 godine kada je ubijen. Nazif Musić imao je 32. Njegova supruga Hata kaže da je porodica godinama gajila nadu da će živ biti pronađen. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su na lokalitetu Žeger u Čarakovu.

„Nažalost, dobili smo tužnu vijest. Ali kada je već tako, drago nam je što je pronađen, da njegovo tijelo i duša mogu dobiti svoj mir", kaže Hata, prisjećajući se da je Nazif odveden iz porodične kuće 1992. godine.

Uskoro masovna grobnica?

„Ušli su nam u kuću i psovali mu majku i dijete i sve živo i odveli su ga iz kuće. Nadali smo se da će biti pušten ali njegov život je završio nakon toga", kaže Hata.

Pored Musića i Forića, ukopani su i posmrtni ostaci Bademe Musić i Envera Alije. U organizacionom odboru za obilježavanja stradanja nesrpskog stanovništva na području Prijedora, kažu da je ove godine bio planiran ukop žrtava sa drugih lokacija, ali da je zbog ne dobijanja potrebnih saglasnosti od Instututa za nestale BiH i ostalih institucija, ukop njihovih posmrtnih ostataka ostavljen za narednu godinu.

„U identifikacionom centru Šejkovača imamo puno takvih posmrtnih ostataka. Radi se o čak 30 tabuta sa posmrtnim ostacima i uglavnom je riječ o sitnim kostima“, kaže član Organizacionog odbora Mirsad Duratović, dodajući zašto je baš lokacija Kamičana u Kozarcu izabrana za ukop posmrtnih ostataka.

„Jer je najveći broj žrtava koje su ubijene i ekshumirane na Korićanskim stijenama uglavnom sa ovog prostora. Sljedeće godine u fokusu će najvjerovatnije biti masovna grobnica Tomašica“, kaže Duratović, najavljujući da bi uskoro moglo doći do otkrivanja još jedne masovne grobnice na području Prijedora. On je takođe najavio da bi uskoro trebala početi izgradnja spomenika za žrtve Prijedora na mjestu Memorijalnog centra „Kamičani“, jer su lokalne vlasti nakon više godina opstrukcije izdale lokacijsku dozvolu. 

Predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Saliha Đuderija, rekla je da je Prijedor poslije Srebrenice, grad u kojem traže najviše nestalih.

„Moramo priznati da imamo malo relevantnih i vjerodostojnih informacija. Činimo napore na bazi analize ranijih slučajeva i eventualno nekih novih informacija i tijela koje nam se već nalaze u Sanskom Mostu, da pokušamo kroz DNK analizu da identifikujemo što veći broj osoba i nagovorimo jedan manji broj porodica koji još nije dao svoju krv, da nam pomogne da olakšamo identifikaciju”, rekla je Đuderija.

Kavazović: „Zlo živo i opire se pravdi“

Vjerski obred predvodio je reis Husein Kavazović, koji je u obraćanju rekao da je Prijedor mjesto velikog stradanja koji se nikada više ne smije ponoviti, te da je ostalo još mnogo onih čije kosti nisu pronađene.

„Zlo koje ih je pobilo i koje ćuti o njihovim lokacijama, još je živo i opire se pravdi. Nažalost, neke zvanične strukture vlasti kriju ga i štite. I podržavaju. Ovdje i izvan naš zemlje. Ali, mi nećemo posustati u traganju za njima i nećemo posustati u proganjanju zločinaca. To je obaveza koju ćemo izvršiti, ako Bog da", poručio je Kavazović.

Vjerskom programu prisustvovao je veliki broj građana, kao i ličnosti iz vjerskog i političkog života BiH, među kojima u predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović. Poručio je da je na ovom mjestu počinjen zločin protiv čovječnosti i da svi treba da izvuku pouku za budućnost.

„Od prošlosti svi treba da uče i da odgajaju nove generacije da žive u duhu tolerancije. Pri tome ne smijemo nikada zaboraviti nevine žrtve, jer narod koji zaboravlja žrtve one se onda mogu i ponoviti i u budućnosti, zato to nikada ne smijemo zaboraviti“, kazao je Bećirović.

Presude

Pored Darka Mrđe, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na 17 godina zatvora za zločin počinjen na Korićanskim stijenama, u Sudu BiH je pravosnažno osuđeno deset prijedorskih policajaca. Na 23 godine osuđeni su Saša Zečević, Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja. Zoran Babić osuđen je na 22 godine, a Milorad Škrbić i Dušan Janković na po 21 godinu zatvora. Zatvorska kazna u trajanju 15 godina izrečena je Željku Stojniću. Za zločine počinjene u Prijedoru Haški tribunal je osudio 17 osoba na 276 godina zatvora.

Najviša pravosnažna kazna od 40 godina izrečena je Milomiru Stakiću, bivšem predsjedniku opštine i Kriznog štaba Prijedor. Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji su osuđeni na doživotne kazne, terete se i za zločin protiv čovječnost na području Prijedora.

Pred Sudom BiH za zločine nad nesrpskim stanovništvom Prijedora, osuđene su 23 osobe na više od 380 godina zatvora. U jednom od većih predmeta koji se još vodi u Sudu BiH, za zločine počinjene u zaseoku Zecovi, prošle godine su nepravosnažno osuđena petorica na ukupno 59 godina zatvora, a šestorica optuženih oslobođena.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu