1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
DruštvoNjemačka

Koliko su opasni islamisti?

Marsel Firstenau
13. januar 2023

Hapšenje dvojice osumnjičenih za terorizam ponovo je u fokus dovelo opasnost od terorističkih napada u Njemačkoj. No, policija i dalje nema validne dokaze da su osumnjičeni planirali napad.

https://p.dw.com/p/4M7dG
Polizei-Großeinsatz in Castrop-Rauxel
Foto: WTVnews/dpa/picture alliance

Dvojica muškaraca su cijanidom i ricinom htjela da ubiju "veći broj ljudi", saopštilo je Generalno državno tužilaštvo u Diseldorfu. Policija međutim nije pronašla nikakav materijal za pravljenje bombi kod muškaraca uhapšenih 8. januara 2023. u Kastrop-Raukselu u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

- pročitajte još: Njemačka: Spriječen teroristički napad bojnim otrovom

Ipak, braća starosne dobi 32 i 25 godina i porijeklom iz Irana, ostaju u pritvoru. Uprkos neuspješnim pretresima stanova i garaža, istražitelji i dalje pretpostavljaju da su osumnjičeni za terorizam, koji su došli u Njemačku 2015., nastojali nabaviti cijanid i ricin.

Opasan otrov: ricin

Na prvi pogled, slučaj liči na plan dobro isplaniranog terorističkog napada, koji je otkriven u Kelnu u junu 2018. Optuženi je u svom stanu čuvao velike količine ricina. Dvije godine kasnije osuđen je na deset godina zatvora zbog pripremanja teškog akta nasilja, opasnog po državu.

- pročitajte još: Antiteroristička borba protiv islamizma: Gdje je Njemačka?

#DE_facto: Zašto se Nijemci ne boje terora?

Najteži religiozno motivisani napad u Njemačkoj dogodio se u decembru 2016. godine, kada je islamista Anis Amri uletio kamionom na berlinski božićni sajam. U napadu je poginulo dvanaest osoba. Prema riječima njemačke ministarke unutrašnjih poslova Nensi Fezer, opasnost od daljih napada je i dalje velika: „Naši bezbjednosni organi stoga očekuju pripreme za napad u svakom trenutku."

Služba za zaštitu ustava upozorava na usamljene počinioce

Ako se pogleda unazad i podsjeti na ono što je rekao predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka Tomas Haldenvang u junu 2022., kada je predstavio svoj godišnji izvještaj, to bezmalo zvuči kao proročanstvo: „Situacijom posebno dominiraju male grupe i počinioci koji djeluju sami, koji su pridobijeni i radikalizovani internet propagandom". Čini se da muškarci koji su sada uhapšeni takođe odgovaraju ovom profilu.

Prema riječima ministarke unutrašnjih poslova, u Njemačkoj je od 2000. spriječen 21 napad islamista. Bez podrške stranih tajnih službi, posebno iz SAD, ovaj uspjeh teško da bi bio moguć. Ekspert za islamizam i terorizam Gido Štajnberg iz Berlinske fondacije za nauku i politiku (SVP) došao je do ovog zaključka u studiji koju je naručila Fondacija Konrad Adenauer.

Odlučujući tip je došao iz SAD

Prema riječima njemačkog državnog tužioca, informacije o braći, uhapšenim prije nekoliko dana, takođe su stigle iz SAD. Dugoročno gledano, Gido Štajnberg je u svojoj studiji iz 2021. godine upozorio da se veliki dio njemačkih antiterorističkih napora oslanja na izvore iz Sjedinjenih Država. Njemačka ima velikih poteškoća u borbi protiv islamističkog terorizma od 2001. godine, "koji se uglavnom tiče ranog otkrivanja terorističkih planova od strane ljudskih i tehničkih izvora".

Štajnberg smatra da je nagli pad broja napada i planiranih napada nakon onog, koji se dogodio u Berlinu, prvenstveno posljedica sloma terorističke organizacije Islamska država (IS) na Bliskom istoku i poboljšanog tehničkog izviđanja od strane SAD. A „manje zbog efikasnosti još uvijek fragmentirane, nepotpune i sklone greškama njemačke borbe protiv terorizma", kaže se u njegovoj analizi.

Razmjena informacija u Zajedničkom centru za borbu protiv terorizma

Zbog federalnog ustrojstva Njemačke, svih 16 saveznih pokrajina imaju svoju policiju i službe za Zaštitu ustavnog poretka (tajne službe), koje su dugo vremena jedva komunicirale jedna sa drugom. Ali, od 2004. oni sjede za stolom sa predstavnicima osam saveznih bezbjednosnih agencija u Zajedničkom centru za borbu protiv terorizma (GTAZ) u Berlinu. Kao rezultat toga, mnogi problemi u koordinaciji posla su eliminisani, pohvalio je Gido Štajnberg ovaj napredak.

Ipak, ekspert za islamizam i terorizam vidi dalju potrebu za reformama. Slučaj Anisa Amrija pokazao je da su problemi fundamentalnije prirode. Državna kancelarija kriminalističke policije Sjeverne Rajne-Vestfalije, koja je prvobitno bila odgovorna, ispravno je prepoznala „da je Tunežanin opasan terorista i u skladu sa tim ga je nadgledala". Ali, i pored toga on je uspio da počini  napad na božićni sajam u Berlinu.

Manje potencijalnih počinilaca

Činjenica da se opasnost ponekad potcjenjuje možda je i posljedica naglog pada broja potencijalnih počinilaca. U ekstremnim slučajevima, policija vjeruje da su takvi ljudi sposobni za terorističke napade. U 2018. godini policija je registrovala preko 770 islamistički nastrojenih potencijalnih počinilaca, dvije godine kasnije bilo ih je nešto manje od 630, a sada ih je oko 530.

„Napade, koji su se desili u Njemačkoj posljednjih godina, izveli su ljudi iz spektra samoradikalizovanih usamljenih počinilaca", rekao je predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka Tomas Haldenvang u intervjuu za Njemačku novinsku agenciju dpa u decembru. Osumnjičeni za terorizam, koji su uhapšeni nekoliko nedelja kasnije, možda pripadaju ovoj grupi ljudi.

Osumnjičenima za terorizam prijeti kazna od deset godina zatvora

Ako se hemikalije za pravljenje bombi ipak ne pronađu u njihovim prostorijama, oni se i dalje mogu suočiti sa optužbama i presudama. Ukoliko bi se mladićima u istrazi uspjelo dokazati da su pripremali teški teroristički napad opasan po državu, prijeti im kazna zatvora od šest mjeseci do deset godina.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu