Kolega robot i moje radno mjesto
15. januar 2019
„U svim odjeljenjima moramo da se prilagodimo industriji 4.0 i to zahtjeva fleksibilnost", kaže Kristijane Šefers, šefica međunarodnog odjeljenja njemačke kompanije Štibel. Oni se bave obnovljivom energijom i imaju preko tri hiljade zaposlenih. Šefers pravi dugoročne strategije: „Danas već planiramo nova radna mjesta u našoj kompaniji za tri godine."
Za tu svrhu se kolege dalje školuju i na vrijeme se obučava odgovarajuća radna snaga. Rekonstrukcija radnog mjesta kroz automatizaciju? „Ne u Štibelu", tvrdi Šefers. „Broj naših zaposlenih se nije mijenjao, mi čak otvaramo nova radna mjesta."
Strah od robota
Kompanija iz Donje Saksonije tako daje dobar primjer. Jer umrežavanje mašina i automata koji sami uče ne mora da ubija radna mjesta. Naprotiv: u industriji 4.0 zaposlene u proizvodnji će roboti rasteretiti, tako da će moći da se posvete novim izazovima. To je bar optimistična verzija.
Prema rezultatima studije „Automatica Trend-Index", sedamdeset odsto zaposlenih u Njemačkoj smatra da tehničke funkcije poput inteligentnog upravljanja uz pomoć glasovne komande predstavljaju olakšanje pri radu. Šezdeset odsto ispitanih vjeruje da vještačka inteligencija od robota pravi bolje asistente u pogonima za proizvodnju.
Veliki dio zaposlenih ne strahuje da će zbog robota ostati bez posla: 78 odsto ispitanika je uvjereno da njihove socijalne sposobnosti ne mogu da zamijene roboti sa svojim čipovima.
Taj optimizam ne dijele svi. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) pretpostavlja da će u Njemačkoj u narednih petnaest do dvadeset godina svakog petog radnika da zamijeni softver ili robot. Čak 36 odsto zaposlenih treba da računa da će radna svakodnevica značajno da im se promijeni.
U Njemačkoj je ta kvota viša nego u Norveškoj, SAD ili Austriji. Razlog je što je njemačka industrija tako strukturirana da procesi automatizacije mogu bolje da se primijene. Direktorka istraživanja OECD Glenda Kvintini kaže da „ekonomije sa velikim industrijama imaju veći rizik od automatizacije." Prema rezultatima studije, radna mjesta su više na udaru u Japanu i Slovačkoj nego u Njemačkoj.
Odlučujuća uloga školovanja
Rešenje konflikta „robot protiv zaposlenih" bi mogla da bude njihova saradnja. Falk Zenger, direktor tehnološkog sajma iz Minhena, uvjeren je da roboti uz pomoć vještačke inteligencije mogu da postanu još stručniji pomagači: „Mašine neće samo obavljati zadatke za koje su programirani. Oni bi uskoro mogli da razumiju pitanja kolega-ljudi, da odgovore na njih i da reaguju na gestikulaciju. U sljedećoj fazi automatizacije je cilj predvidjeti radne korake, kako bi se prepreke na vrijeme uočile i uklonile sa puta."
Zenger smatra da ključnu ulogu imaju školovanje i dalje usavršavanje „kako bi zaposleni održali korak sa brzinom radnog sveta 4.0". Većina ispitanih radnika u oblasti tog usavršavanja priželjkuje veći angažman politike, privrede i nauke.
Firma Boš, veliki proizvođač komponenti za automobile, zajedno sa Industrijskom i trgovačkom komorom Štutgarta, pokrenula je kurs koji se zove „stručna snaga za industriju 4.0". Industrijski mehaničar Bulent Čevran je među prvih dvanaest apsolvenata. Kao vođa smjene u odjeljenju za logistiku ranije je građevinske elemente morao ručno da bira u skladištu. Danas je taj proces automatizovan. Nakon završenog kursa sada je u stanju sam da radi na umrežavanju unutar fabrike.
Za vrijeme daljeg školovanja koje je obuhvatilo sto časova, upoznao se sa detaljima o stanju tehnike i prenosu podataka. „Tehnička rješenja su pri tom samo jedna strana medalje", kaže Štefan Asman, šef poslovne jedinice Bosch Connected Industry: „U industriji 4.0 je drugačija situacija za radnike. Oni moraju brzo da reaguju na probleme i da pronađu nova, kreativna rešenja."
Promjene i u drugim branšama
Digitalna promjena ne mijenja samo radne uslove u industriji. Inovativna pomoćna sredstva su svjež vjetar i za zdravstvo i njegu pacijenata. „Rasterećenje vezano za njegu pacijenata donose programi za samostalno učenje i roboti", smatra Mihael Štefan, direktor berlinske softverske kompanije BOS&S u kojoj je zaposleno sto ljudi. N
Njegovi programi za planiranje, dokumentaciju i obračune, njegovateljima pomažu u obavljanju posla sa pisanjem koji zahtjeva mnogo vremena. „Njegovateljima tako ostaje više vremena za pacijenta", kaže Štefan.
U njegovom odjeljenju za razvoj novih tehnologija trenutno se testira „Peper" – pokretni humanoid sa prijateljskim izrazom lica i ekranom pred stomakom koji osobama oboljelim od demencije pokazuje put, djeci pušta edukativne snimke i u bolnica radi kao recepcionar.
„Tehničke mogućnosti neprestano rastu", ističe Štefan. Roboti će uskoro moći da preuzmu i fizički teške poslove kao što su podizanje i držanje pacijenata, što će značajno olakšati rad njegovatelja.