Koga u Srbiji ugrožava Jevgenij Iržanski?

Manje od mjesec dana nakon što je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije Jevgeniju Iržanskom ukinulo dozvolu za boravak, jer prema procjeni Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) postoje „bezbjednosne smetnje" za njegov boravak u Srbiji, Upravni sud odbio je zahtjev za odlaganje tog rješenja. Obrazloženje suda je, između ostalog, da Iržanski nije naveo dovoljno razloga da bi se udovoljilo tom zahtjevu.

„Odlazimo u Crnu Goru krajem ove ili početkom sljedeće nedjelje. Od tamo ćemo nastaviti borbu protiv ovakve odluke. Dali smo punomoć našem advokatu, a mi u Srbiju ne možemo da uđemo do avgusta sljedeće godine", kaže Iržanski za DW.

U rješenju Upravnog suda, u koje je DW imao uvid, piše da je Iržanski izjavio da ne može da se vrati u državu porijekla, jer strahuje za svoj fizički i psihički integritet, pošto u Srbiji organizuje koncerte ruskih umjetnika koji se protive ratu u Ukrajini.

„Čini se da se Upravni sud zadovoljio formalističkim pristupom i natovario je nesrazmjeran teret Iržanskom da dokazuje stvari koje ne može da dokaže", kaže advokat Mihailo Pavlović. „Evropski sud za ljudska prava u istovjetnim situacijama prevaljuje teret dokaza na državu, koja je odlučila da protjera stranca. Iz rješenja Upravnog suda se vidi da taj sud nije pročitao bezbjednosnu procjenu (BIA) da bi se uvjerio u adekvatnost razloga za protjerivanje Iržanskog. To rađa sumnju u kvalitet rada sudskog vijećai ukazuje na površnost u pristupu ovom osjetljivom predmetu", kaže za DW Pavlović.

Pravni savjetnik Beogradskog centra za ljudska prava Petar Vidosavljević, ističe da nadležni organi Srbije ne bi smjeli da protjeraju osobu ukoliko joj u državi porijekla prijeti progon, mučenje i nečovječno ili ponižavajuće postupanje. „Sve ovo bi moglo da se istakne, ukoliko bi gospodin Iržanski nastavio da koristi pravna sredstva koja su mu dostupna", kaže Vidosavljević za DW.

Ugrožavanje nacionalne bezbjednosti ili režima?

Mihailo Pavlović objašnjava da Iržanski može da ostane pri tužbi za poništavanje rješenja Uprave za strance MUP-a, ali i da inicira postupak pred Ustavnim sudom za odlaganje izvršenja rješenja.

„Može i da pred Evropskim sudom za ljudska prava traži usvajanje privremene mjere zabrane protjerivanja. U ovom trenutku za to nema prepreka. S obzirom na rad Ustavnog suda i na činjenicu da je odlaganje izvršenja pred tim tijelom prilično nedjelotvorno sredstvo, izglednije je da zaštitu ostvari pred Evropskim sudom za ljudska prava, koji bi o tome odlučio u kratkom roku, za desetak dana“, objašnjava Pavlović.

Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku ocjenjuje da je Iržanski protjeran iz Srbije zbog kritičnog stava prema režimu u Moskvi. „Aktuelni režim u Beogradu se osjeća ugroženo, isto kao što se ugroženo osjeća i Putin. Samim tim, ti autokratski režimi smatraju da neko ko kritikuje njihovu vlast, predstavlja opasnost za nacionalnu bezbjednost", kaže Petrović.

Povreda ljudskih prava?

Petar Vidosavljević podsjeća da je MUP u avgustu donio odluku u kojoj se konstatuje da postoje bezbjednosne smetnje za dalji boravak Iržanskog u Srbiji, ali bez obrazloženja.

„Ustav Srbije i domaći zakoni, ali i Evropska konvencija o ljudskim pravima, predviđaju pravo na pravno sredstvo, odnosno ulaganje žalbe. Ono mora biti djelotvorno, a iz prakse Evropskog suda za ljudska prava to znači da mora da postoji mogućnost da se popravi osporeno stanje i da postoje razumni izgledi za uspjeh. Međutim, kada nemate obrazloženu odluku, nemate ni razloge koje biste pobijali žalbom, osim činjenice da odluka nije obrazložena", objašnjava Vidosavljević.

Mihailo Pavlović ističe da je i Upravni sud propustio da učini ono što je morao da bi donio pravilnu odluku. „Osim što nije pribavio bezbjednosnu procjenu, nije cijenio činjenicu da se on bavi organizacijom koncerata koji skreću pažnju na agresiju Rusije na Ukrajinu, da postoji bojazan Iržanskog za njegov život ukoliko bi bio dostupan organima Rusije. Postoji bojazan i od višegodišnjeg zatvora zbog njegovog neslaganja sa agresorskom politikom te zemlje", navodi Pavlović.

Dodaje da je to bilo dovoljno da Upravni sud „detaljnije razmotri" zahtjev Iržanskog za odlaganje rješenja o ukidanju dozvole za boravak. „Očigledno da se sud odlučio da ostane na liniji navoda MUP-a bez adekvatnog razmatranja ključnih činjenica za ovaj predmet. Zato je upitno da li je Iržanski imao djelotvoran mehanizam za zaštitu svojih prava u Srbiji i pravično suđenje, u smislu člana 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima", precizira Pavlović.

Postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava

Iako pred Evropskim sudom za ljudska prava Iržanski može odmah da traži usvajanje privremene mjere zabrane protjerivanja, podnošenje predstavke pred ovim sudom moguće je tek kada iscrpi sva pravna sredstva koja su mu na raspolaganju u Srbiji.

„Postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava može da traje i po nekoliko godina, budući da Sud svake godine primi više hiljada žalbi. Dužina trajanja zavisi od vrste i složenosti predmeta, kao i dužine trajanja komunikacije dvije strane u postupku sa Sudom. Ukoliko Sud utvrdi povredu određenog prava iz Evropske konvencije o ljudskim pravima, može da dosudi odštetu podnosiocu predstavke", navodi Petar Vidosavljević.

Prethodni pokušaji proterivanja

MUP Srbije je Iržanskom ukinuo dozvolu za boravak manje od dva mjeseca nakon što je Peteru Nikitinu - ruskom i holandskom državljaninu, antiratnom aktivisti i osnivaču Ruskog demokratskog društva (koje se nalazi u Beogradu i protivi se ratu u Ukrajini i režimu Vladimira Putina), bio zabranjen ulazak u Srbiju.

Nikitin je u julu bio zadržan oko 48 sati na beogradskom aerodromu, uz obrazloženje da, prema procjeni BIA, njegov boravak u Srbiji ima bezbjednosne smetnje. Identično objašnjenje BIA je dala i u slučaju antiratnog aktiviste iz Rusije Vladimira Volohonskog, kome je takođe u julu odbijen boravak u Srbiji.

„Što se tiče slučajeva Nikitina i Volohonskog, treba sačekati odluku Upravnog suda. Svakako da postupanje prema članovima Ruskog demokratskog društva i njihovo proglašavanje za bezbjednosni rizik ukazuje da možda nije riječ o slučajnosti, već o političkim razlozima", ukazuje Petar Vidosavljević.

Mihailo Pavlović ocjenjuje da je odluka Upravnog suda u slučaju Iržanskog motivisana političkim razlozima. „Vidimo šta se u Rusiji i širom svijeta dešava s ruskim državljanima koji se usude da se suprotstave jednom diktatorskom režimu. Svjedoci smo brojnih ubistava, nestanaka, naprasnih 'samoubistava', osuda na višegodišnje kazne zatvora i drugih 'mjera' koje su snašle ljude koji rat u Ukrajini nazivaju ispravnim terminom. Nakon rješenja Upravnog suda, teško se može izbjeći utisak da je Srbija izabrala put podrške agresoru, umjesto žrtvi ovog rata", zaključuje za DW Mihailo Pavlović.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu