Ko još vrši akcije spašavanja u Sredozemlju?

Mediteran je mjesto koje je opasno za život. To se posebno odnosi na migrante koji se nadaju boljoj budućnosti u Europi - i do nje pokušavaju doći u čamcima nisu adekvatni za plovidbu.

Prošli vikend čamac s navodno najmanje 150 ljudi je potonuo blizu kalabrijske obale - najmanje 62 osobe su izgubile život. U prvim sedmicama ove godine broj opasnih plovidbi je porastao, a time i problemi privatnih spasitelja.

Italija ima posebnu odgovornost zbog svog položaja u centralnom dijelu Sredozemlja: migranti koji u Italiji prvi put stupe na tlo EU u toj zemlji imaju pravo na podnošenje zahtjeva za izdavanjem azila.

Prema navodima Ministarstva unutarnjih poslova u Rimu, 14.104 migranata u Italiji je stiglo između 1. januara i 24. februara 2023. - što je značajno povećanje u dvije prethodne godine, u kojima je u istom razdoblju zabilježeno 5345 (2022.) ili 4304 (2021.). Veliki dio migranata u Italiju je stigao vlastitim snagama, bez pomoći spasitelja.

Koje je mjere poduzela Giorgia Meloni?

S obzirom na nesreću u Kalabriji, italijanska premijerka Giorgia Meloni smatra da je potrebno "zaustavi ilegalnu migraciju kako bi se izbjegle daljnje tragedije". Vladina koalicija na čelu s desničarskom ekstremističkom Fratelli d'Italia donijela je dekret pred kraj prošle godine kojim se otežava rad privatnim organizacijama koje rade na pružanju pomoći na moru. 

Prema tom dekretu spasilački brodovi sada moraju odmah prijaviti svoju akciju koja biva dodijeljena nekoj talijanskoj luci. To znači da više nije moguće provoditi nekoliko spasilačkih operacija na istom području, a tek tada ploviti u luku. Prije svega se često akcija prebacuje na luke sa italijanskog sjevera koje su daleko od mjesta spašavanja.

Primjer: Kad je "Ocean Viking" završio spasilačku operaciju ispred libijske obale sredinom februara, bio je poslan u Ravennu. Ova luka na Jadranskom moru nalazi na karti je bliža Londonu nego Libiji.

Nadalje, talijanska vlada se oslanja na novčane kazne koje je pravno teško primijeniti na one koji su pogođeni. Premijerka Meloni također smatra da zemlje pod čijim zastavama plove spasilački brodovi – što su obično zemlje podrijetla spasilačkih službi, tj. u više navrata Njemačka - moraju ponuditi spašenim osobama postupak za izdavanje azila, a ne zemlje u koje ti ljudi prvo stižu. Ovaj zahtjev je pravno kontroverzan jer se spasilačke operacije odvijaju u međunarodnim vodama, a brodske posadi ne djeluju u ime svojih vlada.

Kako privatni spasioci reagiraju na pritisak?

Ubrzo nakon što je objavljen dekret talijanske vlade, 18 privatnih organizacija za spašavanje i ostali koji ih podržavaju objavili su zajedničko pismo u kojem su izrazili "najdublju zabrinutost s obzirom na nedavni pokušaj jedne europske vlade da spriječi pomoć ljudima u nevolji". 

Uredba krši "međunarodne pomorske zakone, zakone o zaštiti ljudskih prava i stoga bi trebala rezultirati jasnom reakcijom Europske komisije, Europskog parlamenta, kao i država članica i institucija", navode organizacije. 

"Jasno je da brodovi za pružanje pomoći ne mogu vječno dalje raditi ako su zaustavljeni, ako im prijete novčane kazne ili su prisiljeni na velike zaobilaske", kaže Veronica Alfonsi, predsjednica talijanske podružnice španjolske organizacije Proactiva Open Arm. "U posljednjih sedam godina, međutim, također smo se borili protiv neustavnih zakona i europskog nečinjenja i postali smo vrlo otporni. Ostajemo na moru", kaže ona za DW.

Za sada je zaustavljen rad broda "Geo Barents" koji pripada organizaciji Liječnici bez granica. Brod je zaustavljen na Siciliji 20 dana, jer vlada  optužuje posadu da je prekršila nove propise. Posadi prijeti i novčana kazna do 10 000 eura. Prema riječima jedne glasnogovornice, odluka o pravnim mjerama je neizbježna.

Da li je mogla biti spriječena nedavna tragedija?

Veronica Alfonsi iz „Open Arms" piše da nesreća broda ispred kalabrijskog grada Steccato di Crecta "nije tragedija, već rezultat preciznih političkih odluka". Ona zahtijeva istragu o akciji obalne straže, kojoj je pažnju na brod skrenuo Frontex Agencije za zaštitu granica EU: "Dva patrolna čamca su isplovila u potrazi za brodom, ali su se vratila zbog lošeg vremena. Ovi procesi moraju biti istraženi jer nikada brod ne ostavljate na milost i nemilost valovima, ni pod kojim uvjetima", kaže ona.

Nasukani brod je započeo plovidbu u turskom Izmiru. Međutim, vlasti nisu posebno dobro prilagođene novoj ruti, kaže Alfonsi za DW. "Stotine ljudi, posebno Afganistanaca i Iranca, nedavno su isprobale ovaj put jer se smatra sigurnijim - što naravno nije istina. Kalabrija je taj fenomen promatrala i pokušavala pomoći, ali nije opremljena za to. Tamo ne postoji strukturirana spasilačka misija vlade – kao što u središnjem Sredozemlju ne postiji ni jedna", kaže ona.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu