1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Klimava tampon zona na sjeveru Sirije

Daniel Derya Bellut
17. august 2019

Washington i Ankara usaglasili su se oko uspostave sigurnosne tampon zone na sjeveru Sirije. Ali mnoga pitanja i dalje su otvorena. Sirijski Kurdi strahuju da bi moglo doći do razmjene stanovništva.

https://p.dw.com/p/3NtLE
Nordsyrien Panzer Leopard der türkischen Armee
Foto: picture-alliance/dpa/XinHua

Sukob je izbjegnut - za sada: već mjesecima Turska vlada prijeti da će poslati svoje trupe preko granice u istočni dio sjeverne Sirije. Nakon 2016. i 2018. ovo bi bilatreća turska vojna ofanziva na sjeveru Sirije, regiji u kojoj pretežno žive Kurdi. SAD su pak zaprijetile odmazdom ako se turska vlada upusti u taj poduhvat.

Turski i američki predstavnici nedavno su uspjeli postići djelimičan dogovor o tome da se pod kontrolom Turske duž tursko-sirijske granice treba formirati "mirovna zona". Za osnivanje te zone čim prije bi u blizini turskog grada Sanliurfa trebao biti osposobljen centar iz koga će se u tom području djelovati. Prema riječima turskog ministra odbrane Hulusija Akara, taj centar će već u narednim danima biti spreman za izvršavanje predviđenih zadataka.

Ali objašnjenje je vrlo neodređeno i mnogi detalji ostaju nejasni. Turskoj je prije svega bitno da uspostavi tampon zonu istočno od Eufrata, iz koje bi trebalo protisnuti kurdske milicije YPG-a.

Područja duž turske granice "biće očišćena", navelo je Ministarstvo vanjskih poslova Turske. Za tursku vladu je YPG, koja upravlja velikim područjima na sjeveru Sirije, sirijski ogranak zabranjene terorističke organizacije PKK, a time i prijetnja sigurnosti Turske.

Syrien Qamischli SDF Truppen
Za Washington YPG predstavlja saveznika, a za Ankaru neprijatelja Foto: Getty Images/AFP/D. Souleiman

Jednima prijatelj, drugima neprijatelj

Za Washington, međutim, YPG predstavlja važnog saveznika u borbi protiv terorističkih milicija Islamske države (IS). Borci YPG-a su tokom posljednjih godina od strane SAD-a obučavani i naoružavani; Američke snage sarađivale su sa kurdskim milicijama u borbi protiv IS-a - bila je to uspješna priča, jer je IS većim dijelom poražen na sjeveru Sirije, opustošenom građanskim ratom. Zbog toga u Washingtonu vlada zabrinutost da bi Turska borba protiv YPG-a dovela do stvaranja vakuma u odnosu snaga, koji bi islamisti mogli iskoristiti da prošire svoj uticaj na susjedna pordručja. Ostaje nejasno kako će dogovor postignut u Ankari prevazići ovaj fundamentalni sukob interesa.

Također, čini se da postoji neslaganje i oko veličine predviđene tampon zone. Ministar odbrane Akar je u ponedjeljak rekao da zona treba imati dubinu od 30 do 40 kilometara; to je dvostruko više od onoga što su Amerikanci predvidjeli.

Syrien YPG Kämpfer
Kurdski borci u borbama protiv IS-aFoto: Reuters/R. Said

Pregovori bez Kurda

Mnogo je otvorenih pitanja za Kurde na sjeveru Sirije. "Detalji sporazuma potpuno su nejasni", rekao je Aldar Khalil, kurdski političar i član uprave "Pokreta za demokratsko društvo" (TEV-DEM). "Htjeli smo biti dio tih razgovora, ali Turska nije imala interesa za dijalog u troje. Pronalazak rješenja među Sirijcima, koji u sopstvene ruke uzmimaju svoju sudbinu, bilo bi ispravan put." Ovaj političar sumnja u to da je turskoj vladi uistinu stalo do sigurnosti i mira. "Turska pokušava proširiti svoje granice i iskoristiti rat u Siriji za instrumentalizaciju svojih interesa", glasi Khalilova optužba.

Kurdi na sjeveru Sirije i vlada u Damasku strahuju da je još jedna vojna ofanziva usmjerena ka cilju razmjene stanovništva. Sjećanja na Afrin su još uvijek su živa među sjevernim Sirijcima, na posljednju vojnu ofanzivu u januaru 2018. na grad u zapadnom dijelu sjeverne Sirije. Muhammed Bakir, analitičar iz Centra za strateške studije u Rojavi, podsjeća na razorne posljedice te operacije. "Nakon vojne operacije uslijedile su otmice, traženje otkupnine, pljačke, Kurdi iz Afrina protjerani su iz svojih domova i zamijenjeni porodicama džihadista." Ova razmjena stanovništva dugoročno bi mogla uništiti stabilnost i sigurnost u regiji, ističe Bakir.

Türkei Abdulmajid Al-Halabi, 2012 aus Idlib in die Türkei geflohen
Raspoloženje Turaka spram sirijskih izbjeglica promijenilo se nakon izbijanja ekonomske krize Foto: DW/J. Hahn

"Mirovna zona” za izbjeglice

"Mirovna zona" koju su dogovorili Washington i Ankara oficijelno bi trebala omogućiti sirijskim izbjeglicama da se presele na sjever Sirije. "Treba uspostaviti mirovni koridor kako bi se protjerane izbjeglice mogle vratiti u svoju domovinu", stoji u saopštenju Washingtona i Ankare. Nijedna zemlja nije prihvatila više izbjeglica iz Sirije od Turske. No, nakon izbijanja ekonomske krize prošlog ljeta i s tim povezanog pritiska na tursko tržište rada, došlo je do promjene raspoloženja kod turskog stanovništva. Sve veći broj Turaka sada želi da se 3,6 miliona sirijskih izbjeglica čim prije vrati u svoju domovinu. 

Ali i interesi Amerikanaca su jasni. Oni ne žele da Sirija ponovno, nakon povlačenja američkih trupa, potone u haos i da IS ponovno ojača u regiji. Ukoliko se turske snage budu borile protiv YPG-a, to bi moglo imati posljedice po Ankaru. 14. januara je američki predsjednik objavio na Twitteru: "Mi počinjemo povlačenje iz Sirije, koje se davno trebalo dogoditi. Mi ćemo ekonomski uništiti Tursku ukoliko napadnu Kurde."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android