Kina: Pukotine na „Novom putu svile“

Kineski „Novi put svile"  smatra se centralnim elementom vanjske politike predsjednika Xi Jinpinga. Kao dio inicijative, Kina promovira oko 21.000 infrastrukturnih projekata širom svijeta a njene kompanije realizuju odnosno grade te iste objekte infrastrukture. Često se ovaj kineski poduhvat poredi sa Maršalovim planom, kojim su SAD promovisale obnovu demokratskih zemalja Zapadne Evrope poslije Drugog svetskog rata.

Kina je zemljama sa niskim i srednjim bruto društvenim proizvodom (BDP) pozajmila 1,2 biliona eura (1,3 biliona dolara) za finansiranje mostova, luka i autoputeva, navodi se u novom izvještaju. Inicijativa pod nazivom „Novi put svile", čiji je službeni naziv "Jedan put, jedan pojas", ima za cilj da naglasi ekonomsku povezanost sa Kinom i daje ogroman poticaj geopolitičkom uticaju Pekinga u svijetu, što se nimalo ne sviđa službenom Washingtonu i Briselu.

- pročitajte i ovo:  Samit Evropske unije i Kine u Pekingu

Je li „Novi put svile" dužnička zamka?

Međutim, upitno je  ko – osim Kine -  od toga ima koristi.  Kritičari kažu da krediti tjeraju siromašne zemlje i zemlje u razvoju u nove dugove. Neke zemlje, uključujući Filipine, već su se povukle iz projekata, za koje je kredite dala Kina. Druge se žale da Kina  realizaciju infrastrukturnih projekata prvenstveno prenosi svojim državnim kompanijama. Kao rezultat toga, partnerske zemlje su, kako tvrde, suočene s neprozirnim i netransparentnim troškovima gradnje i ograničenim manevarskim prostorom. I dok Kina želi da uloži nove milijarde u infrastrukturne projekte, dan isplate za mnoge zajmoprimce se sve više bliži.

U aktuelnom izvještaju, američki institut za istraživanje javnog mnijenja AidData procjenjuje da je Kina globalno akumulirala  neizmirene dugove od oko 1,1 bilion američkih dolara odnosno 1 bilion eura- ne uključujući kamate. 80 posto kredita otišlo je u države koje su bile u finansijskim problemima. Prema izvještaju, broj zaostalih otplata je u posljednje vrijeme naglo porastao. 1.693 projekta su dakle na ivici da budu prekinuta a 94 projekta su već otkazana ili obustavljena.

Spašavanje kredita kako bi se izbjegla nelikvidnost u otplati

Saradnici instituta AidData su izračunali da je više od polovine svih kredita na "Putu svile" sada ušlo u fazu otplate, u kojoj prvobitno pozajmljeni iznos treba da bude otplaćen. Tu su i troškovi kredita kao što je otplata kamata. Cijela stvar se dešava u vrijeme kada su širom svijeta naglo porasle ključne kamatne stope, stavljajući zemlje dužnice pod još veći pritisak. Iako Kina još nije ponovo podigla svoju ključnu kamatnu stopu, Peking je skoro utrostručio kamatnu stopu za zakašnjele otplate kredita sa 3 na 8,7 posto - u nekim slučajevima kao kaznu za neke zemlje.

Kada je Kina početkom 2000-ih počela da daje kredite siromašnim zemljama i zemljama u razvoju, nije osigurala ni petinu kredita od neizmirenja obaveza. Danas to čini u skoro dvije trećine projekata. Prema izvještaju Svjetske banke, Kina je do sada morala potrošiti stotine milijardi dolara na zajmove za spašavanje kako bi zaštitila zemlje dužnike od nelikvidnosti.

AidData ovo vidi kao novu strategiju Kine da se zaštiti od toga da postane žrtva nestabilnih finansija vlada zemalja  kojima je dala kredite i njihovih centralnih banaka.

Čime se SAD i EU mogu suprotstaviti Kini?

Prema podacima Instituta AidData, Kina godišnje troši oko 80 milijardi dolara (oko 73 milijarde eura) za pozajmljivanje novca zemljama sa niskim i srednjim BDP-om. Washington pokušava održati korak tako što daje oko 60 milijardi dolara (55 milijardi eura) razvojnih kredita godišnje - uglavnom za projekte koje vode privatne kompanije. Jedan primjer za to je izgradnja luke, pogodne za uplovljavanje velikih teretnih brodova u glavnom gradu Šri Lanke Kolombu, najavljena ranije ovog mjeseca i za koju se očekuje da će koštati oko pola milijarde dolara.

Ova ostrvska država u Indijskom okeanu nalazi se u dubokoj ekonomskoj i finansijskoj krizi i teško pronalazi izlaz iz nje. Jedan od razloga za to su obaveze prema Kini. Kao dio „Novog puta svile", izgrađena je i luka i međunarodni aerodrom u blizini grada Hambantota na južnoj obali Šri Lanke. Ali prihod od luke i aerodroma nije ni približno dovoljan da se Kini otplate pozajmljeni troškovi ulaganja.

Zapad želi biti „bolji izbor"od Kine

Kako bi se suprotstavile kineskom „Novom putu svile", države G7 su prije dvije godine pokrenule globalnu infrastrukturnu inicijativu Build Back Better World (skraćeno B3W), koja je također usmjerena na zemlje s niskim i srednjim bruto društvenim proizvodom.

Krajem oktobra, Evropska unija je održala i svoj prvi samit „Global Gateway”. Ovim programom EU želi da zadrži svoj uticaj, posebno na globalnom jugu. Pregovori su rezultirali potpisivanjem ugovora u vrijednosti od 70 milijardi eura (oko 76 milijardi dolara) s vladama u zemljama Evrope, Azije i Afrike. Pomoć EU, koja bi u konačnici mogla iznositi do 300 milijardi eura, biće uložena u projekte eksploatacije važnih sirovina i rijetkih metala. obnovljivih izvora energije i transportnih ruta.

Prema riječima šefice Evropske komisije Ursule von der Leyen, ovo bi zemljama u razvoju trebalo dati "bolji izbor" za finansiranje infrastrukturnih projekata. Ne navodeći Kinu, rekla je da druge opcije često od zemalja dužnica zahtijevaju da plate "visoku cijenu".

G7 je 2021.godine zemljama u razvoju obezbijedio oko 84 milijarde dolara više od Kine. Međutim, izvještaj Instituta AidData pretpostavlja da SAD i njihovi saveznici dugoročno neće moći da obezbijede razvojne zajmove na istoj razini kao Kina.

Analitičari su čak bili spremni da uđu u konkurenciju sa Narodnom Republikom KInom. Oni u svemu ovome vide jednu drugu šansu: Neuspjeh mnogih projekata „Puta svile" mogao bi mnoge zemlje vratiti u sferu uticaja Zapada, slično kao što se to desilo sa Šri Lankom.

ARD-Tagesschau/jr

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu