Katastrofalan sistem za zaštitu od katastrofa

Ekspert za klimu i dobitnik Nobelove nagrade, Richard Marti Zapata, dobio je zadatak od UN-a, EU i Svjetske banke da napravi analizu toka poplava i posljedica prirodne katastrofe u BiH. Analiza bi trebalo da bude gotova do 18. juna, piše list Standard:

"Poplave su pokazale da BiH ne raspolaže državnim strukturama za djelovanje tokom prirodnih katastrofa. Tako, naprimjer, nije bilo moguće proglasiti stanje katastrofe na području cijele BiH, jer je to spriječeno u Predsjedništvu BiH. Da se to desilo, onda bi i organizacija UN-a mogla intervenisati sa svim sredstvima i novcem kojim raspolaže, te preuzeti i koordinaciju akcija. Ovako se mnogo toga odvijalo haotično, nije postojao protok informacija i nisu postojale precizne odluke o djelovanju.

Zvanična informacija glasi da je EU nakon poziva vlade BiH preuzela inicijativu za koordinaciju akcija. Insajderi, međutim, prenose kako je EU preuzela inicijativu jer ne može više da posmatra cijeli haos koji vlada. Delegacija EU u Sarajevu je oformila tim koji je preuzeo koordinaciju akcija i analizu potreba. Lokalne vlasti i predstavnici međunarodne zajednice će ubuduće djelovati u okviru posebnog plana za normalizaciju stanja. Richard Zapata je već boravio u Maglaju i Doboju.

Čuju se kritike i na račun Ministarstva sigurnosti BiH. Tamo ne samo da ne postoji sistem za rano upozorenje, nego nema traga ni osnovama koje su potrebne za savladavanje katastrofe (informacije o nivoima vode, o putevima koji su prohodni, akcioni plan za jedinice kojima se raspolaže). Osim toga postoje i teškoće u saradnji organa vlasti Republike Srpske i Federacije BiH.

To nije ništa novo i razlozi za to su političke prirode. Pojedini nacionalistički obojeni političari nisu željeli blisku saradnju svih organa vlasti. Zbog toga se pomoć u kriznoj situaciji sastojala uglavnom od nekoordinisanih akcija običnih ljudi i nevladinih organizacija", prenosi list Standard.

Pomoć stiže sa svih strana

List Wiesbadener Kurier donosi članak o vatrogascu Sebastianu Stenzelu iz Wiesbadena koji je kao dobrovoljac boravio na području Bjeljine i upravo se vratio odatle.

"Stenzel je dio tima organizacije "Help - pomoć za samopomoć". Oni su sa dva kamiona natrpana pumpama, agregatima, gumenim čizmama, šatorima i drugom opremom, već na granici BiH bili svjedoci velikih šteta koje je izazvala poplava. Polja i ulice su bili pod vodom, otvorila su se klizišta. Stanovnici u pojedinim krajevima opštine Bijeljina su danima čekali na pomoć. "Prvih dana smo uglavnom ispumpavali vodu iz kuća", kaže Stenzel. Tri dana ranije voda je dostigla nivo od metar i po i podrumi su bili poplavljeni. Stanovnici kažu da je poplava bila gora nego rat. "Poseban problem su bile podzemne vode. Dešavalo se da nakon ispumpavanja vode, ona ponovo napuni podrume." Stenzel i njegove kolege su se prije par dana vratili iz poplavljenog područja, ali ih je tamo zamijenio novi tim kolega", piše Wiesbadener Kurier.

List Kleiner Zeitung donosi članak u kojem piše kako je oko 80.000 ljudi u BiH moralo da napusti svoje kuće zbog katastrofalnih poplava.

"Prema prvim podacima, u poplavi u BiH je uništeno oko 7.500 kuća. Enormne su štete koje su pretrpjeli poljoprivrednici, prenose vlasti BiH. "Ova zemlja nije u stanju da sama riješi taj problem", upozorava Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske. U ovom entitetu je poplavama pogođeno 58 odsto stanovnika i 40 odsto teritorije. Oko 60 odsto stočnog fonda je uništeno. Dijelovi Bosanskog Šamca su još uvijek pod vodom", prenosi Kleiner Zeitung.