1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
ZdravljeNjemačka

Kako se u Njemačkoj rasipaju milijarde na citostatike

21. juli 2023

Farmaceuti koji proizvode lijekove protiv raka mogu da zarade više od 1.000 evra na samo jednoj infuziji. To pokazuju istraživanje medija WDR, NDR, SZ i Monitor-a.

https://p.dw.com/p/4UAxi
Proizvodnja citostatila u apoteciFoto: picture-alliance/dpa/R. Vennenbernd

5.000 evra, svakog mjeseca u kešu, i to najbolje da ih stavite na kutije za isporuku. Tako je, sjeća se Robert Herold, jedna onkološkinja od njega tražila da plati mito. Tada je bio još veoma mlad, tek završio studije i trebalo da preuzme rukovođenje porodičnom apotekom.

Taj zahtjev mu je bio sumnjiv, pa je pitao poreznog savjetnika smije li se doktorici isplatiti tih 5.000 evra mjesečno, naravno u skladu sa zakonskim propisima. Odgovor je bio: ne smije. Herold je otkazao saradnju onkologinji.

Nekoliko godina kasnije opet je pokušao sarađivati s jednim onkologom. Nudio mu je razne usluge: mogao je fleksibilno pripravljati lijekove u bilo koje doba dana i noći i dostavljati ih ordinaciji, a rado bi preuzeo i komunikaciju s pacijentima. Ali, ništa od toga nije zanimalo onkologa, kaže Herold. Umjesto toga, tražio je deset odsto od prodaje lijekova protiv raka kao proviziju: 20.000 evra mjesečno.

S takvim razgovorima započelo je Heroldovo 18-godišnje putovanje kroz ovu branšu, koje će na kraju dovesti do toga da postane zviždač.

„Javnost ima pravo na istinu"

U razgovorima sa WDR-om, NDR-om, Zidojče cajtungom (SZ) i ARD magazinom Monitor, Herold izvještava da neki recepti mogu donijeti nekoliko stotina, ponekad i više od 1.000 evra zarade farmaceutu, koji sastavlja terapije protiv raka.

A u Njemačkoj postoji ukupno samo oko 300 apoteka koje smiju  da proizvode citostatike.

Herold smatra da je enormna zarada, koju farmaceuti poput njega koji prave citostatike, mogu da naprave za "moralnu osudu" ali i da javnost ima pravo na istinu.

Kinderkrebsstation der Universitätskinderklinik Leipzig
Foto: picture-alliance/ZB/W. Grubitzsch

Zarada 749 evra po pakovanju

Interne liste, u koje novinari NDR-a, WDR-a, SZ-a i ARD-magazina Monitor imaju uvid, dugačke su skoro 20 stranica. Na njima su cijene za gotovo 1.000 lijekova protiv raka navedene sitnim slovima.

Farmaceut može zaraditi dodatnih 749 evra na svakom pakovanju aktivnog sastojka. I ovo nije usamljen slučaj. Uzmimo, na primjer, Trastuzumab, lijek koji se takođe veoma često propisuje: zdravstveno osiguranje plaća 1.439 evra po pakovanju, a veleprodajna cijena je samo 390 evra. Nekoliko stotina, ponekad i više od 1.000 evra dodatne zarade za farmaceuta – za samo jednu jedinu infuziju.

Cijene po dogovoru

Farmaceuti često ostvaruju veći profit na druge načine. Razlog je poseban izuzetak: za razliku od skoro svih drugih lijekova, farmaceutima, koji spravljaju lijekove protiv raka, dozvoljeno je da slobodno pregovaraju o cijeni lijekova sa proizvođačima i dilerima. Problem u tome je da zdravstvena osiguranja često ne znaju stvarne nabavne cijene i plaćaju farmaceutima unaprijed dogovorenu cijenu.

Zarada je ponekad ogromna. To pokazuju interni cjenovnici u koje su NDR, WDR, SZ i Monitor imali uvid. Novinari su uporedili troškove zdravstvenog osiguranja sa stvarnim nabavnim cijenama na veleprodajnim cjenovnicima.

Samo sa pet najprodavanijih aktivnih sastojaka za,spravljanje lijeka za rak, čija je zaštita patenta istekla, osiguravajuće kuće bi mogle da uštede i do 500 miliona evra godišnje.

"Kao na pijaci"

Jedan farmaceut je primjerom pokazao da lijekove zapravo isporučuju različiti proizvođači po niskim cijenama. Radi se o tzv. generičkim lijekovima, potpuno normalnim proizvodima sa regularnim rokom trajanja.

U Berlinu, Vrhovna asocijacija zakonskih Fondova zdravstvenog osiguranja (GKV) pregovara o cijenama koje farmaceuti dobijaju za lijekove sa Njemačkim udruženjem farmaceuta (DAV). Učesnici pregovora se ponašaju „kao na pijaci“ izvještavaju NDR, WDR i SZ.

Portparol GKV, Florijan Lanc prvobitno je u intervjuu za Monitor rekao da ne zna cjenovnike za farmaceute. Međutim, centralno udruženje je kasnije priznalo da je povjerljivo dobilo izvode iz takvog cjenovnika 2020. godine.

Problem: Zdravstvena osiguranja samo pitaju proizvođače za cijene - ali cijene koje saopštavaju farmaceutske kompanije su očigledno znatno veće od onih koje farmaceuti na kraju moraju platiti.  Ako se farmaceuti i osiguravajuća društva ne mogu dogovoriti o cijenama, onda to mora da odluči arbitražni odbor. Prema istraživanju, ni arbitražni odbor nema cjenovnike.

Symbolbild - Gesundheitskarte
Foto: J. Kalaene/dpa/picture-alliance

Zašto zdravstvene osiguravajuće kuće ne uspijevaju da utvrde prave cijene – pogotovu zbog toga što su još 2016. ARD-ov magazin Panorama i nedeljnik „Štern” objavili da su profitne marže za lijekove protiv raka previsoke i da ima pokušaja podmićivanja?

Očigledno, zdravstvena osiguranja rijetko pitaju farmaceutske kompanije o stvarnim cijenama nekih važnih lijekova protiv raka. Kako pokazuje istraživanje NDR-a, WDR-a, SZ-a i Monitora, za cijene bevacizumaba i rituksimaba, na primjer, pitali su samo 2017. i 2021. godine.

Lauterbah sumnja u izjave osiguravajućih kuća

Savezni ministar zdravlja, Karl Lauterbah u intervjuu za Monitor je izrazio sumnju u to da zdravstvena osiguravajuća društva ništa ne znaju: „Izgovor zdravstvenih osiguravajućih kuća, kada kažu da ne mogu da dođu do tih podataka, ja bih doveo u pitanje“. Suočen sa istraživanjem, Lauterbah kaže da je to „definitivno nešto na šta moramo da se pozabavimo i regulišemo“. Visoki profiti "nisu održivi".

Predsjednik Komisije za lijekove Njemačkog ljekarskog društva Volf-Diter Ludvig smatra da je ogroman potencijal za zaradu farmaceuta koji prave citostatike „apsolutno neopravdan”. Prema riječima Ludviga, ovaj novac bi mogao da se uloži u bolje palijativno zbrinjavanje oboljelih od raka, za šta često „nema dovoljno sredstava”.

Korupcijski skandali u vezi sa lijekovima protiv raka

Posljednjih godina na vidjelo su izašle razne korupcionaške afere u industriji citostatika. To je jedan od razloga zašto Ludvig smatra „velikim neuspjehom da se nastavi sa dozvoljavanjem ovih enormnih profita u ovoj oblasti i da se ne preduzimaju strožije mjere“.

Savezno udruženje AOK je prije nekoliko godina izračunalo kolika bi se ušteda mogla postići ako bi se prodaja preparata raspisala na tenderu a ugovor bio dodijeljen niskotarifnim dobavljačima, kao što je to odavno slučaj sa drugim lijekovima bez patentne zaštite.

„Pronašli smo mogućnost uštede od 600 miliona evra godišnje", kaže Sabine Rihard, izvršna direktorka AOK-a zadužen za snabdijevanje.

Deutschland Köln 2015 | Palliativzentrum an Uniklinik unterstützt Todkranke
Novac bi mogao da se uloži u bolje palijativno zbrinjavanje oboljelih od raka, za šta često „nema dovoljno sredstava”Foto: Joern Neumann/epd/IMAGO

Cijene refundacije su do sada tek neznatno pale

U septembru prošle godine, zdravstvene osiguravajuće kuće snizile su refundaciju za neke lijekove protiv raka. Ali farmaceuti, koji prave citostatike, i dalje mogu da ostvaruju nevjerovatne profite: mogu da kupe pakovanje pemetrekseda, lijeka protiv raka pluća, za manje od 200 evra i naplate zdravstvenim osiguravajućim kućama 1200 evra.

Predsjednik Udruženja farmaceuta koji proizvode citostatike (VZA) Klaus Petersajm kaže da bi farmaceutima bila potrebna paušalna naknada za pripremu od 150 evra da pokriju troškove. Zdravstvena osiguranja su, pak, dostavila vještačenje po kome bi bio dovoljan paušal od 30 do 40 evra.

Otkriveno je više rasipanja

Profit od preparata za terapiju karcinoma, koji je sada postao poznat, nije prvi slučaj u kojem zdravstvene osiguravajuće kuće gledaju na veliko rasipanje novaca koje građani plaćaju za zdravstveno osiguranje. U januaru ove godine, NDR, WDR i SZ su otkrili da su laboratorije mogle da kupe svoje korona PCR testove za samo djelić troškova koje refundira zdravstveno osiguranje.

U čitavom ovom vrzinom kolu korupcije i rasipanja, farmaceut Herold se plaši da se “ne predstavi kao zanovjetalo“. Njegova supruga strahuje da bi im ljekari mogli okrenuti leđa. Jer, mjesto u Fogtlandu, u kojem Herold vodi svoju apoteku, je malo.

A Herold zna da mora da radi još oko 20 godina. Uprkos tome - ili upravo zbog toga - on se opire nepravilnostima u svojoj branši. „Na kraju krajeva, radi o pacijentima, kojima je potreban lijek“, ističe na kraju zviždač Herold.

WDR/NDR/SZ/ARD-Monitor,/Tagesschau/ss

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu