Kada muslimani u Njemačkoj svakodnevno doživljavaju mržnju

Nebo iznad Erfurta je jarko plavo, vjetrovito je i zrak hladan. Ali Suleman Malik ne mari za oštar vjetar. Ovaj dan početkom marta za njega je blagdan. Sada novoizgrađena Ahmadija džamija u Erfurt-Marbachu ima minaret visok oko devet metara. Konačno. Bit će to prva nova zgrada muslimanske bogomolje na području bivšeg DDR-a.

Teška dizalica sastavila je pet okruglih elemenata, svaki težak nekoliko tona. Riječ je o poslu sa milimetarskom preciznošću. Dizalica za Malika predstavlja primjer. On je mjesecima pokušavao unajmiti dizalicu s kojom bi mogao obaviti posao, kaže za DW. No mješavina rasizma, desnog radikalizma i islamofobije "zastrašila je mnoge građevinske tvrtke". Malik je imao obećanja od tvrtki koje su bile "napadnute" i ponovno se povukle. Tvrtka, koja je konačno pristala, posljednji put se javila nekoliko sati ranije u ponoć: tražila je isplatu u gotovini, apelirala da niko ne snima i ne fotografira radove. Tako ovaj tekst nije ilustriran fotografijom na kojoj je dizalica.

Malik ima 34 godine. U Njemačkoj živi 18 godina. Rođen u Pakistanu, on je dobro integrirani musliman: tečno govori njemački, radi kao savjetnik za ljudske resurse i zamjenik je gradonačelnika Erfurt-Ritha. Ali mala džamija koju Malik opskrbljuje za svoju zajednicu ne mora se boriti samo s brojnim građevinskim propisima. Malik govori o poteškoćama pri pronalaženju građevinskih tvrtki za projekt u istočnoj Njemačkoj. 

Leševi svinja i prijeteći povici

On podsjeća na leševe svinja koje su nepoznate osobe bacale na parcelu. Prijeteći pozivi iz automobila u prolazu. A kada je autor ovog teksta objavio tweet sa fotografijom džamije na dan kada je džamija izgrađena, trebalo je tek šest sati da osoba pod svojim pravim imenom napiše: "Prije ove strašne džamije bilo je 260 katoličkih misa protiv izgradnje džamije! To je Ramelovo djelo, on sada mora biti pozvan na odgovornost!" Malik to zna. Te takozvane mise s druge strane male ulice u trgovačkom dijelu se održavaju "još uvijek svaki ponedjeljak", kaže Malik. Tu su uvrede i neprijateljstva. I on zna da premijer Tiringije Bodo Ramelow - napadnut u ovom tweetu - stoji uz projekt i zajednicu. 

U svom temeljnom zakonu, ustavu, Njemačka jamči slobodu vjeroispovijesti – za svaku vjeru. To nije slučaj u svim zemljama. Zbog toga su Ujedinjeni narodi prošle godine 15. mart proglasili Međunarodnim danom borbe protiv islamofobije. Zašto na današnji dan? 15. marta 2019. desničarski terorist ubio je 51 osobu i ranio oko 50 drugih u dvije džamije u Christchurchu na Novom Zelandu.

U Njemačkoj se Dan UN-a ne obilježava u velikoj mjeri. I Njemačka je prije tri godine imala posebno težak, rasistički motiviran krvavi zločin u kojem su stradali uglavnom muslimani. U februaru 2020. godine 43-godišnjak je ubio desetero ljudi i sebe u Hanauu, u Hessenu. Prema studiji Njemačkog savjetodavnog vijeća za integraciju i migraciju (SVR) predstavljenoj u jesen 2022., jedna trećina do polovice svih ispitanika izrazila je antimuslimanske i antiislamske stavove. Gotovo svake sedmice postoje izvještaji o oštećenjima imovine ili grafitima na džamijama negdje u Njemačkoj.

Glavni tajnik Središnjeg vijeća muslimana Abdassamad El Yazidi je u intervjuu za Deutsche Welle izrazio svoje razočaranje, gotovo frustraciju, Nažalost, antimuslimanski rasizam u Njemačkoj je "oblik mizantropije koji je postao društveno prihvatljiv", kaže on. “To se događa u Bundestagu, događa se u pokrajinskim parlamentima od strane fašista, ali sve više i od strane predstavnika takozvanih etabliranih demokratskih stranaka, koji pecaju u mutnoj vodi i love glasove krajnje desnice", kaže on. Time se, kaže on, diskreditira islam u cjelini.

"Muslimani stigmatizirani u Njemačkoj"

47-godišnji El Yazidi, rodom iz Hessena, dugo je uključen u međureligijske razgovore i zapravo je neko ko se izražava suzdržano. Danas muslimane u Njemačkoj vidi kao “stigmatizirane”. Središnje vijeće je više puta tražilo od savezne vlade da imenuje povjerenika za život muslimana, kao što postoji povjerenik za Židove i povjerenik protiv anticiganizma. "Ima mnogo povjerenika, oko 35, koji obavljaju vrlo važne funkcije", rekao je Yazidi. „Muslimanima je to uskraćeno s licemjernim argumentima", kaže on. Ne želi se, kako kaže, priznati da postoji problem s antimuslimanskim rasizmom, "a muslimani to osjećaju". 

Pri tome takvih povjerenika ima i u drugim zemljama. Kanadski premijer Justin Trudeau u januaru je prvi put imenovao povjerenika za borbu protiv islamofobije. Od 2015. godine EU ima poziciju koordinatora za borbu protiv antimuslimanskog neprijateljstva. Međutim, mjesto je ostalo upražnjeno godinu i pol prije nego što je početkom februara dužnost preuzela diplomatkinja Marion Lalisse. 

Dan otvorenih džamija

Suleman Malik ponekad misli da je svijet lud. Zna da i muslimani sami izvode napade i ispoljavaju mržnju, čak i u Njemačkoj. Prije osamnaest godina, njegov otac, etablirani poslovni čovjek, pobjegao je glavom bez obzira sa svojom obitelji iz Pakistana u Njemačku. Malici su naime pripadnici Ahmadije. Ova islamska zajednica, reformistički pokret, živi u većinski muslimanskom Pakistanu. Napadi na njih, rušenje džamija, pa čak i ubojstva nisu neuobičajeni.

Zbog toga je sjedište Ahmadije danas u Londonu. Deseci hiljada pripadnika ove zajednice žive u Njemačkoj. Zajednica ove godine slave "100 godina Ahmadije u Njemačkoj". “Ova u Erfurtu bit će naša 78. džamija”, kaže Malik. Još je potrebno neko vrijeme da se dovrši izgradnja, posebno za projektiranje vanjskog prostora. "3. ok tobra je Dan otvorenih džamija u Njemačkoj", kaže Malik. "Zapravo želimo već tada pozvati goste ovdje."

On objašnjava još jednu stvar. Sa minareta se neće čuti poziv mujezina. Ali to je nešto poput svjetionika koji bi trebao ukazivati ​​na islamsku bogomolju.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu