Kad vozovi kasne: Švajcarci drže lekciju Nijemcima

Nijemci u međunarodnoj javnosti uživaju stereotip da su organizovani i precizni, zbog čega bi mnogo koji namjernik na železničkim stanicama širom Njemačke mogao da se iznenadi kad voz debelo okasni, ili uopšte ne dođe.

Sa druge strane, izgleda da dosjetka „tačan kao švajcarski sat" ima jače uporište u realnosti.

Ovih dana javnost je doznala da Švajcarske savezne željeznice (SBB) baš i ne računaju na tačnost svojih njemačkih kolega pa se sve više uzdaju u sopstvene snage. Naime, brzi vozovi iz Njemačke prečesto kasne što dovodi putnike u neprilike prilikom presijedanja – Švajcarci zato uvode nove veze.

Kako su za agenciju dpa potvrdili u SBB-u i Njemačkim železnicama (DB), nevolje su tolike da brzi voz ICE 71 od Hamburga do švajcarskog Hura više neće ni saobraćati u Švajcarskoj. Umjesto toga, saobraćaće do stanice u Bazelu kako bi služio kao zamjena za druge njemačke vozove koji dolaze sa velikim zakašnjenjem.

Švajcarci mnogo tačniji

„Posljednjih mjeseci je opala tačnost vozova koji dolaze sa sjevera Njemačke u Švajcarsku preko Bazela", rekla je jedna portparolka SBB-a.

Svega 40 odsto vozova stiže na vrijeme ili uz kašnjenje od najviše pet minuta. Petina kasni više od petnaest minuta.

I tu je nevolja – u važnom željezničkom čvorištu Bazelu vozovi koji kasne više od četvrt časa gube svoj „slot", odnosno mjesto na kolosijeku koje stoji rezervisano neko vrijeme. To je velika muka za putnike koji zbog toga mogu propustiti idući voz.

Dobra vijest za one koji putuju u Švajcarsku je da barem tamo (skoro svi) vozovi idu kao sat: u oktobru je 91 odsto vozova kasnilo manje od tri minuta, i putnici su stizali na vrijeme za 98,9 odsto presijedanja.

U DB-u pak kažu da žale zbog takve situacije..

Zašto vozovi kasne?

Dojče ban bi, prema planu aktuelne njemačke Vlade, trebalo da postane daleko najvažniji prevoznik u zemlji u sklopu „zelene agende". U naredne tri godine bi država trebalo da uloži 45 milijardi evra u željezničku mrežu i još 49 milijardi u jačanje regionalnog saobraćaja.

Do kraja decenije se teži dvostruko većem broju putnika – 300 miliona mjesečno na dugim relacijama, i pet milijardi u regionalnom saobraćaju.

Ali, nepouzdanost je jedna od najvećih muka. Prošle godine je u prosjeku svaki četvrti voz kasnio – iako se kao „kašnjenje" broji samo ono veće od šest minuta.

Ovoga jula je tek 60 odsto brzih vozova stizalo na cilj na vrijeme. DB je zacrtao sebi kao cilj da barem osamdeset odsto vozova ne kasni, ali još nije ni blizu toga.

Nedavno je list Virtšaftsvohe objavio detaljnu analizu razloga za kašnjenja. Kao tri najbitnija, list ističe radove na prugama, zastarjela vozila i manjak osoblja.

nr (dpa, rnd, wiwo)

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu