Kad mravi postanu zombiji
10. novembar 2014Virus chloro ATCV-1 i brzina vizualne percepcije
Virus koji se inače može naći samo u algama, može napasti i čovjeka. Naučnici su utvrdili da je od 100 ispitanih osoba, njih više od 40 posto zaraženo virusom ATCV-a. Posljedice: zaražene osobe prerađuju vizualne doživljaje za oko 10 posto sporije od drugih. I eksperimenti na štakorima su dokazali slično – zaražene životinje su imale velikih problema pronaći pravi put kroz lavirint.
Toxoplazma i društvenost
Mačji izmet sadrži parazite toxoplazme gondii. U slučaju da se zarazi, zdravi čovjek bi se tek neznatno razbolio. No, u slučaju zaraze osoba s oslabljenim imunološkim sistemom ili trudnica, ovaj parazit postaje vrlo opasan. Kod žena u drugom stanju on čak može prouzrokovati pobačaj ili deformacije fetusa, odnosno, još nerođene djece.
Druge studije pak pokazuju da ovaj parazit može unijeti velike promjene u našem nervnom sistemu. Na primjer, on može uticati na nivo naše društvenosti. Zaraženi muškarci su često zatvoreniji i oprezniji prema drugima. Kod žena je obrnuto – uslijed zaraze one postaju društvenije i otvorenije prema drugima. Ove rezultate je objavio češki naučnik Jaroslav Flegr. Njegovo istraživanje, osim toga, pokazuje da zaražene osobe uopšte sporije reaguju. Pretpostavlja se da je gotovo jedna trećina stanovnika industrijskih zemalja zaražena ovim parazitom koji se vrlo vjerojatno prenosi seksualnim kontaktom.
Crijevne bakterije utiču na raspoloženje
Sastav bakterija i mikroorganizama u crijevima je kod svake osobe drugačiji. Naučnici pokušavaju utvrditi utiče li ova posebna mješavina na naše raspoloženje, osjećaje i ponašanje. Probiotske bakterije među koje, na primjer, spada lactobacillus koji se nalazi u jogurtu, utiču na bolje povezivanje ćelija u mozgu kod žena. To pak utiče na pozitivno raspoloženje. Eksperimenti na životinjama su pokazali da, ukoliko se crijevna flora hrabrijih miševa transplantira kod onih mirnijih, da će oni postati takođe hrabriji. Eksperimenti su dokazali da preobražaj transplantacijom bakterija funkcioniše i u obrnutom smjeru.
Bjesnoća stvara halucinacije
Ovo nije ništa novo, ali još uvijek izaziva strahove: čovjek zaražen virusom bjesnoće može postati strašno agresivan. Osim toga, on može dobiti i psihotične napade i halucinacije. Isto tako, jako znojenje, kao i stvaranje sline, takođe mogu biti neki od simptoma, kao i poriv za ugrizom – na ovaj način se virus naime razmnožava. Istovremeno, zaraženi često osjećaju paničan strah od vode – uslijed razrjeđivanja, smanjuje se njegovo djelovanje. Virus bjesnoće se posebno ugodno osjeća u organizmima sisara kao što su psi ili šišmiši. Ukoliko se ništa ne preduzme, bjesnoća vrlo brzo dovodi do smrti.
Gljivice koje mrave pretvaraju u zombije
Parazit ophiocordyceps izlučuje hemikalije u mozgu mrava koje, pak, utiču na njegov rad. Posljedica je nenormalno ponašanje mrava koji tada poput zombija svojim kliještima buše zemljino tlo. Na ovaj se način naime razmnožava ova gljivica koja, koliko je barem za sada poznato, napada samo mrave.