Juratović: "Političke elite u BiH i ne žele u EU"

Zapadni Balkan je, između ostalog, bio tema na sjednici Odbora Bundestaga za poslove Europske unije, održanog iza zatvorenih vrata u srijedu (29.3.) poslijepodne, na kojemu se njemačku vladu obavijestilo o stanju u toj regiji. Elizabeta Miloševska Fidanoska je nakon sastanka razgovarala sa zastupnikom socijaldemokrata u Bundestagu i njihovim izvjestiteljem za jugoistočnu Europu tom odboru Josipom Juratovićem o stanju u Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

DW: Gospodine Juratović, što mislite, u kojem smjeru se kreće Makedonija? U smjeru Europske unije ili su možda druge alternative postale atraktivnije, na primjer Rusija?

Juratović: Ta zemlja se ne kreće nikuda, barem od 2008. ne ide nikuda. Tamo se, to je moje mišljenje, iskristalizirao jedan krug ljudi koji su zloporabili moć za svoje osobno bogaćenje. A da je ta sumnja opravdana vidi se i po tome što se pokušava spriječiti neovisno sudstvo u njihovom poslu, što se pokušava na sve utjecati. Taj krug ljudi pokušava koliko mu je god moguće zaustaviti proces demokratizacije. Takvo je stanje u Makedoniji i zbog toga pati čitava nacija. 

Vjerujete li da trajna kriza te male zemlje predstavlja ozbiljnu opasnost za demokracije Zapadnog Balkana?

Tu je još jedna zemlja pored Makedonije koja je u sličnoj situaciji. To je Bosna i Hercegovina. Te dvije zemlje blokiraju u svakom slučaju svaki napredak. Srbija se tu malo odvojila od toga i nastoji što je moguće brže ući u EU. Inače, smatram to veoma važnim, jer Beograd još uvijek ima određenu refleksiju na čitavu regiju. Što se tiče Makedije, činjenica je da se zemlja nalazi u veoma teškoj situaciji i nadam se u pobjedu razuma u regiji, u ljude. A u toj regiji ima dosta razumnih ljudi kojima je potrebna podrška - i izvana. Tu ne mislim samo na ljude koji nisu u strankama, već štoviše na same stranke. Onim razumnima bih savjetovao da politiku promatraju na način da, ako ju oni ne počnu koristiti, ako se ne uključe, onda će se uključiti oni drugi. Demokracija zahtijeva sudjelovanje, i to u strankama. Jer, u parlamentima ne sjede inicijative ili civilna društva, već stranke. Važno se da se stranke iznutra demokratiziraju i da se razumu takoreći pripremi teren. 

Biste li kazali da je stanje u Bosni i Hercegovini isto tako komplicirano kao u Makedoniji? Kako njemačka vlada i parlamentarci gledaju na situaciju u toj zemlji?

Ustvari se ne može uspoređivati te dvije zemlje, ali je stanje isto tako teško u BiH kao u Makedoniji. U BiH imamo slične poteškoće. Prije svega nam je upalo u oči da je postalo moderno bojkotirati parlamente, što najoštrije osuđujem. Onaj parlamentarac koji bojkotira parlament bi morao, ukoliko ima dostojanstva, odmah predati svoj mandat. Jer, oni nisu izabrani da bi bojkotirali, već su izabrani da bi se u parlamentu s najboljim argumentima i prijedlozima borili za budućnost zemlje. Bosna i Hercegovina je u istoj ili sličnoj situaciji kao Makedonija po pitanju političkih elita. One ne žele u Europsku uniju i pokušavaju svim mogućim sredstvima zaobići pristup EU-u. Argument oko imena Makedonije je samo izgovor za to što se ništa ne radi. No, kako bi Makedoniji krenulo nabolje, mora se država iznutra reformirati i napraviti funkcionalnom. Makedonska vlada, međutim, ništa, baš ništa ne čini kako bi zemlja ušla u EU. A vlada i ne želi u EU. To, inače, važi i za Bosnu i Hercegovinu. Elite ne žele u EU zato što su se ugnijezdili u sustavu kojega su sebi izgradili. I svaka promjena tog sustava ugrožava njihovu poziciju. To oni veoma dobro znaju. Zašto bi onda i htjeli u Europsku uniju?! 

 

Intervju vodila: Elizabeta Miloševska Fidanoska