Južni tok i ruska strategija na Balkanu

Nova vlada Bugarske je pod pritiskom EU rekla "ne" projektu Južni tok - gasovodu koji je trebalo da bude izgrađen preko teritorije Bugarske, Srbije i Mađarske. Ruski predsjednik Vladimir Putin je nagovijestio odustajanje od projekta za koji mnogi smatraju da ima i političku dimenziju. List Tageszeitung smatra da je na taj način narušena i strategija ruske politike na Balkanu.

"Cilj ove strategije je u prvom redu ostvarivanje tješnjih veza sa Srbijom, ali i sa Republikom Srpskom u BiH. Ruska vlada želi da pravoslavlje koje ih sve povezuje iskoristi za političku ofanzivu i privuče Srbe koji se još uvijek kolebaju između Istoka i Zapada. Srbijanski političari koji teže ulasku u EU, još od 2012, kada je na izborima poražen bivši predsjednik Tadić, stalno posjećuju Moskvu. 2013. je tadašnji premijer Dačić potpisao sporazum o strateškom partnerstvu između Srbije i Rusije. U Nišu je izgrađen ruski špijunski i vojni centar. Privredna saradnja je bitno poboljšana. 2014. je zbog sankcija EU porastao izvoz poljoprivrednih proizvoda u Rusiju. Srbija je u potpunosti ovisna o ruskoj nafti i gasu", piše ovaj list i dodaje kako je u sličnoj poziciji i Republika Srpska.

Nekadašnji premijer Milorad Dodik, koga TAZ naziva "malim Putinom", je jednoj ruskoj kompaniji pod sumnjivim okolnostima prodao rafineriju u Bosanskom Brodu. Cijena je i danas tajna. Rusija je osim toga odbila da podrži produženje mandata trupama EUFOR-a u BiH, a na jednoj sjednici Vijeća za implementaciju mira odbila formulaciju u završnom dokumentu koja je govorila o podršci teritorijalnom integritetu, piše Tageszeitung i dodaje:

"Poruka je bila da Rusija ne želi više da garantuje egzistenciju BiH u njenim sadašnjim granicama... Napetosti između EU i Rusije mogle bi se odraziti na BiH. Putin je preko Republike Srpske tu sebi stvorio sferu uticaja. EU želi da se suprotstavi tome. Ministri vanjskih poslova Velike Britanije i Njemačke su u zajedničkom pismu zatražili od lidera u BiH da se obavežu na proces reformi i proces približavanja EU", piše Tageszeitung.

Srbija u velikom gubitku zbog Južnog toka

Neue Zürcher Zeitung piše o velikim gubicima koje će Srbija imati ukoliko odista ne dođe do realizacije projekta Južni tok. Ovaj list prenosi kako je vlada u Beogradu za relativno malu sumu od 400 miliona eura prodala Gaspromu (Gazprom) državni naftni koncern NIS, iako su eksperti tvrdili da on vrijedi mnogo više. Srbija je zauzvrat dobila usmeno obećanje Rusije da će jedan dio Južnog toka ići preko njene teritorije i tako ostvariti dobit od naplate za tranzit gasa", piše Neue Zürcher Zeitung.

"Nakon iznenadnog odustajanja Rusije od projekta, vlada Srbije je iz ladice izvadila kupoprodajni ugovor. Ustanovila je da on ne sadrži nikakve klauzule za slučaj da ne dođe do realizacije projekta gradnje gasovoda. U Beogradu se zbog toga osjećaju kao dvostruki gubitnici. Ne samo da su propali poslovi gradnje gasovoda vrijedni oko dvije milijarde eura, nego je skoro nemoguće vratiti naftnu industriju NIS pod svoju kontrolu. U Ministarstvu unutrašnjih poslova ipak žele da se pozabave pitanjem da li je prilikom prodaje NIS-a vođeno računa o javnom interesu jer ovaj koncern svojim uplatama poreza finansira čak 10 odsto državnih izdataka. Ruski ambasador u Beogradu u međuvremenu savjetuje Srbiji da odštetu traži od EU, koju smatra i odgovornom za cijelu ovu zavrzlamu", piše Neue Zürcher Zeitung.