Njemačka misija u Hormuškom moreuzu?
2. septembar 2019
Hormuški moreuz, jedan od najznačajnijih morskih puteva za prevoz nafte, i dalje je veoma frekventan. To je najvažniji put koji povezuje proizvođače nafte sa istoka Arapskog poluostrva i kupce iz cijelog svijeta. Nakon nekoliko akata sabotaže na teretne brodove, ovaj morski put je postao nesiguran. SAD i Saudijska Arabija za sabotažu okrivljuju Iran.
U zajedničkom saopštenju Njemačkog društva za vanjsku politiku (Deutsche Gesellschaft für Auswärtige Politik -DGAP) navodi se da i politolozi Carlo Masala, Christian Mölling i Torben Schütz dijele to mišljenje. "Iran ugrožava slobodu plovidbe u Hormuškom moreuzu", pišu ovi politolozi. Njemačka kao i druge zemlje EU imaju veliki interes da se ne dovede u pitanju princip slobodne plovidbe.
Diskusija u Helsinkiju
Njemački, francuski i britanski šefovi diplomatija su proteklog četvrtka u Helsinkiju razgovarali o prijedlogu da se u Hormuški moreuz pošalje evropska posmatračka misija. "Po tom pitanju postoje različita mišljenja", rekao je Maas: "Sve što može dovesti do deeskalacije je od pomoći." Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab je izjavio da Evropljani moraju da se konfrontiraju sa "opasnostima za brodove na morskom putu koji prolazi kroz Hormuški moreuz". Velika Britanija u međuvremenu učestvuje u misiji pod vođstvom SAD i trgovačkim brodovima pruža zaštitu. Njemačka i druge članice EU odbili su učešće u toj misiji, jer bi to, po njihovom mišljenju, moglo samo povećati napetosti.
Slično se izjasnila i ministrica odbrane Annegret Kramp-Karrenbauer, koja je u četvrtak prisustvovala razgovorima sa kolegama iz EU u Helsinkiju. "S jedne strane, želimo osigurati slobodu morskih puteva, s druge strane imamo poseban interes kada je u pitanju sporazum o atomskom naoružanju sa Iranom", izjavila je šefica CDU za njemački javni servis ARD. Ona je dodala da se mora paziti da ne nastane utisak da se radi o misijama koje imaju antiiranski karakter.
Prijedlog 1: Posmatračka misija
Za posmatračku misiju postoji nekoliko opcija. Politolozi DGAP-a su diskutovali o mogućnosti slanja kako zaštitne tako i posmatračke misije. "No, koja god misija bude izabrana, Njemačka je pozvana da djeluje", kaže se u njihovoj analizi i dodaje: "Njemačka bi u cilju očuvanja svoje pozvanosti da suodlučuje na vanjsko-političkom planu i u cilju očuvanja svojih interesa trebala da sudjeluje u stvaranju misije ali i da je, ako to bude trebalo, vodi. Evropski partneri bi sa svoje strane imali interes da učestvuju u tome, kada bi jedna evropska zemlja preuzela inicijativu."
U principu bi države EU bile u stanju da vode jednu takvu vojnu misiju. No, ona bi zahtijevala da se za nju izdvoji 10 do 30 posto kapaciteta vojne mornarice, navode dalje autori publikacije. Hormuški moreuz se doduše ne može u cjelosti nadzirati ali bi ovim ipak bio poduzet prvi korak.
Čak i jedna posmatračka misija bi mogla doprinijeti sigurnosti ovog morskog puta, kaže se dalje u analizi. "Posmatračka misija ima za cilj da djeluje deeskalirajuće na način da prati sve što se dešava, dokumentira kršenje međunarodnog prava i ponašanje strana u konfliktu, ali i ponašanje UN-a i svjetske javnosti."
Prijedlog 2: Zaštitna misija
Zaštitna misija bi bila puno robustnija. Ona bi se mogla ograničiti na zaštitu brodova zemalja koje učestvuju u misiji i težiti osiguravanju slobodne plovidbe za sve. Najzahtjevniji cilj bi bio generalno provesti morsko pravo. No, takva misija bi bila previše riskantna. "Ako se ne bi provodila na pravi način, mogla bi rezultirati eskalacijom", kaže Mölling u razgovoru za DW. U osnovi, takva opasnost postoji. "S druge strane ne možemo čekati da se napeta situacija sama od sebe riješi. Ne postoji nijedan razlog koji bi govorio tome u prilog".
Zaštitna misija bi dakle morala poći od mogućnosti eskalacije. "To za njemačke uši zvuči nepodnošljivo", kaže Mölling i dodaje: "Ali ovakva jedna opcija nije politički isključena. Pitanje je samo hoće li neko u njemačkoj vladi preuzeti političko vođstvo u provedbi ove opcije i to smisleno objasniti. Da je to u načelu moguće, pokazala su dešavanja iz nedavne prošlosti." Kada je Njemačka isporučivala Kurdima oružje, kako bi ih osposobila da se sami brane, nije bilo nikakvog otpora." Uspostava zaštitne misije je pitanje političke kalkulacije odnosno političke volje njemačke vlade.
Mogućnosti diplomatije
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova smatra ovu vojnu misiju mogućom samo u kombinaciji sa diplomatskom misijom. "Temelje za nju je EU već postavila", ističe Mölling. "Samit G-7 u francuskom Biaricu (Biarritz) je pokazao da je EU u stanju da napravi prijedlog. Upravo to je Macron uradio. "On je politički otvorio vrata. Proći kroz njih je međutim zadatak Irana i SAD-a. "Više od otvaranja vrata Evropljani teško mogu uraditi", ukazuje Mölling.
Evropska flota ne bi morala biti dio američke misije, kao što je američka vlada nedavno zatražila da bude, navode također njemački politolozi. Ali, evropska misija ne može izbjeći saradnju odnosno koordiniranje operacija sa SAD. Jasno je da evropska inicijativa mora biti robustna U svakom slučaju važi princip da se mora izbjeći "Paraliza kao u Srebrenici" - što je pojam koji je ušao u vojnu terminologiju i znači prezentnost vojnih trupa koje nisu spriječile masakr nad civilima.
Mora se paziti da se izbjegne posmatračka misija sa mandatom koji ne bi dozvoljavao vojnu intervenciju u slučaju opasnosti za život mornara. "Umjesto toga mandat mora podrazumijevati adekvatnu primjenu sile u cilju zaštite drugih života. To služi i zaštiti samih pripadnika misije."
Previše restriktivan mandat mogao bi od evropskih pripadnika misije napraviti ovisnike o SAD-u, kada bi došli u situaciju da se, u slučaju eskalacije, obrate Amerikancima za pomoć.