Je li Ukrajina gubitnica u aferi oko Trumpa?

Volodimir Selenskij je želio postati slavan. Njegov san je ispunjen – doduše drugačije nego što je zamišljao. Sanjam o svjetskoj slavi producenta i glumca, rekao je Selenskij u jednom intervjuu početkom oktobra. "Ovo nisam želio", rekao je 41-godišnji predsjednik Ukrajine o svojoj ulozi ključne figure u predistražnim radnjama  u okviru mogućeg pokretanja postupka smjene američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Pola godine, nakon što je uspješni televizijski komičar izabran za predsjednika Ukrajine,Selenkij se – a sa njim i cijela zemlja – nalazi u središtu pažnje američke politike i medija širom svijeta. Uzrok tome je bio anonimni izvještaj jednog zviždača iz krugova bliskih sigurnosnim službama SAD-a o telefonskom razgovoru između Trumpa i Selenskog 25. jula. Demokrate u američkom Kongresu optužuju američkog predsjednika da je zloupotrijebio službeni položaj jer je preporučio Selenskom da pokrene istragu protiv bivšeg američkog potpredsjednika, demokrate Joe Bidena koji se na predsjedničkim izborima 2020. godine želi kandidirati i time biti protukandidat Trumpu. Prije telefonskog razgovora Trump je zaustavio vojnu pomoć Ukrajini u visini od nekoliko stotina miliona američkih dolara. Trump i Selenskij opovrgavaju da je postojao pritisak iz Washingtona na Kijev.

Ukoliko dođe do pokretanja postupka opoziva američkog predsjednika Trumpa, pozive za davanje iskaza u Washingtonu bi mogli dobiti i ukrajinski političari. Tako mnogo pažnje ova bivša sovjetska republika u svojoj novijoj istoriji nije dobila čak ni tokom aneksije Krima 2014. godine. 

Selenskijeva američka dilema

Dok je Ukrajina tada nastojala da širom svijeta zadobije pažnju, ovaj put je upravo obrnuto. Selenskij skoro ne daje izjave u javnosti o razvoju događaja u Washingtonu. Ukrajina je "umorna" od priče o spornom učešću Bidenovog sina u privatnom ukrajinskom preduzeću Burisma, rekao je Selenskij u utorak američkoj televiziji CNN. Imamo, dodao je, dovoljno vlastitih problema.

Selenskij je u dilemi, kaže Serhij Rudenko, kolumnista DW-a iz Kijeva. "Ako prizna da je postojao pritisak iz Washingtona Selenskij bi izgubio naklonost sadašnjeg predsjednika", smatra Rudenko. "Ako to demantira mogao bi sebi zatvoriti vrata u Bijelu kuću u slučaju da se tamo recimo useli Joe Biden".

Slično misli i Volodimir Jermolenko iz medijske organizacije Internews Ukrajina. „Vjerujem da se strategija Kijeva sastoji u tome da izbjegne zauzeti stranu", kaže Jermolenko za DW. Ukrajina sebi, kako kaže, ne može priuštiti da izgubi američku podršku jer bi onda praktično bila sama u konfliktu sa Rusijom

No Kijev ipak nije ostao potpuno neutralan. Ukrajinsko Državno tužiteljstvo preispituje ponovo slučaj Burisma, saznaje se u Kijevu. I navodno miješanje Ukrajine u američke predsjedničke izbore 2016. godine o čemu je govorio Trump bi moglo biti istraženo, rekao je Selenskij i uputio na to da Washington još uvijek nije prezentirao dokaze o takvoj umiješanosti. 

Ukrajina je postala „toksična“

Negativne posljedice afere Ukrajina sami građani ove zemlje već mogu osjetiti. „Najgore što nam se može dogoditi je da postanemo loptica“, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Vadim Pristajko u jednom intervjuu BBC-u sredinom novembra. To je nažalost već sada slučaj i Ukrajina pokušava da se izvuče iz ove uloge, dodao je on. 

Washington je u međuvremenu ponovo nastavio sa američkom vojnom pomoći i podržavati će Kijev i dalje, rekao je američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo. No odnosi na diplomatskom nivou su poremećeni. Obje zemlje mjesecima nemaju redovne ambasadore u glavnim gradovima. Nakon ostavke američkog specijalnog izaslanika za Ukrajinu Kurta Volkera, u kontekstu sa aferom ova pozicija, koja je vrlo važna za Ukrajinu, i dalje je nepopunjena.

„Nakon dešavanja posljednjih mjeseci ukrajinski diplomati u Washingtonu su postali toksični“, kaže Kostjantin Jelisejev, ukrajinski diplomata i bivši zamjenik šefa predsjedničkog ureda Selenskijevog prethodnika Petra Porošenka. Drugi promatrači u Kijevu u svojim analizama idu još dalje i kažu da je Ukrajina kao zemlja iz ugla SAD-a postala "toksična". "Ukrajina sveukupno i svi programi pomoći će biti pomno istraženi", napisala je Aljona Hetmančku, šefica kijevskog Novog evropskog centra (New Europe Center).

Nema novog sastanka između Trumpa i Selenskog?

Uzimajući sve u obzir malo je vjerojatno da će SAD, kako bi Selenskij želio, učestvovati u pregovorima sa Rusijom u cilju postizanja rješenja o pitanju istoka Ukrajine. Također je upitno da li će Selenskij, u trenutku u kojem Trumpu prijeti pokretanje procesa za opoziv, prihvatiti Trumpov poziv i otputovati u zvaničnu posjetu Washingtonu. S druge strane teško je zamisliti da će Trump otputovati u Kijev. Stoga je kratki susret dvojice predsjednika na marginama Generalne skupštine UN-a u septembru u doglednoj budućnosti bio i posljednji.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android