Izrael, SAD i Bidenova dilema

Što se tiče vanjske politike, vlada američkog predsjednika Joe Bidena do sada je uz Ukrajinu bila prvenstveno koncentrirana na Kinu. Nakon djelomičnog usvajanja kontroverzne reforme pravosuđa i aktualnih prosvjeda u Izraelu, Biden će se morati više usredotočiti na Bliski istok, čak i ako time u vlastitoj zemlji može samo izgubiti.

Izrael i SAD povezuje duga i bliska povijest - i financijske veze. Sjedinjene Države podupiru zemlju s gotovo 3,5 milijarde eura godišnje - od čega značajan dio odlazi na obranu i vojnu tehnologiju.

Židovska država je time najveći primatelj akumulirane američke vojne pomoći od kraja Drugog svjetskog rata, koja trenutno iznosi oko 158 milijardi dolara. Sada je ta suradnja napukla zbog reforme pravosuđa u Izraelu.

Kritika među prijateljima

Biden je "nesrećnim"  nazvao usvajanje zakona 24. jula u Knessetu, izraelskom parlamentu. Bile su to neobične i netipične riječi američkog predsjednika, koji je do sada svakom prilikom rado isticao svoju blisku povezanost s Izraelom.

Nekoliko dana ranije, u intervjuu američkoj televiziji CNN, Biden je izrazio svoju zabrinutost zbog političke situacije u Izraelu: „Postoje neki vrlo ekstremni elementi u vladi. Posebno oni u kabinetu koji kažu da Palestinci nemaju nikakva prava".

Bidenove izjave su i zbog toga toliko neobične jer je aktualni predsjednik, protivno svim diplomatskim konvencijama, više puta komentirao unutarpolitičku kontroverzu u prijateljskoj zemlji - Izraelu To se može obrazložiti ekstremnim pritiskom na predsjednika. 

Protesti iz dijaspore

Probijanje političke brane se ne događa samo u Bijeloj kući, već i unutar globalne židovske zajednice. Na primjer, nakon što je dio reforme pravosuđa usvojen, Svjetski židovski kongres objavio je oglase preko cijele stranice u američkim novinama kao što su Washington Post i New York Times.

Poruka: "Mi, Židovi u dijaspori, inače se ne miješamo u izraelsku politiku. (...) Uvijek smo oprezni, kako ne bismo povrijedili suverenitet. Ali danas je budućnost Izraela u pitanju. Jedina država židovskog naroda je u neposrednoj egzistencijalnoj opasnosti."

Donedavno je bilo nezamislivo da se međunarodna federacija židovskih zajednica i organizacija javno tako kritički izrazi prema državi Izraelu.

"Crni dan za demokraciju"

Tema je u međuvremenu stigla i na unutarnjopolitičku agendu SAD-a. Tako je u izjavi za javnost, nakon usvajanja središnjeg aspekta reforme pravosuđa u izraelskom Knesetu, član Zastupničkog doma američkog Kongresa, demokrata Jerry Nadler rekao: "Danas je crni dan za izraelsku demokraciju". Ovaj 76-godišnjak, koji je odgojen kao ortodoksni Židov, do sada je uvijek, čak i u teškim krizama, branio politiku države Izrael.

Osim toga, tu je i progresivno krilo američkih demokrata, koji se već dugo zalažu za kritičniji kurs prema Izraelu zbog palestinskog pitanja i, nakon najnovije reforme pravosuđa, pozivaju predsjednika da smanji financijsku potporu Izraelu.

"Apsolutna podrška Izraelu"

Tešku političku situaciju oporbeni republikanci pokušavaju iskoristiti za sebe. Bivši američki potpredsjednik Mike Pence je rekao: "Desetljećima dugo bavljenje demokrata unutarnjom politikom Izraela je pogrešno." Pence posljednjih sedmica nije propustio priliku da naglasi svoju "apsolutnu potporu" Izraelu.

Šta dakle aktualni predsjednik može učiniti u ovoj zamršenoj situaciji? Prema mišljenju Stevena Cooka, direktora zaduženog za Bliski istok i Afriku pri američkom think tanku Council on Foreign Relations, Biden se nalazi u strateškom škripcu. 

"Predsjednik ne želi dolaziti u sukob sa Izraelcima prije izbora, pogotovo jer su njegovi protivnici u Republikanskoj stranci sada od Izraela napravili svoje pitanje, zajedno s pitanjima pobačaja, oružja i nižih poreza", kaže Cook. On  smatra da je nerealno da bi Biden mogao smanjiti financijsku pomoć Izraelu: "Vjerojatnost je ravna nuli".

Slično smatra i Brett Bruen, politički strateg koji je radio za bivšeg predsjednika Baracka Obamu (2009.-2017.) u Bijeloj kući: "Doduše malo je vjerojatno da će pomoć Izraelu biti zaustavljena, ali vidjet ćemo više simboličnih djela koja će javno pokazati našu zabrinutost."

Bruen je predsjednik Global Situation Room, američke skupine na visokoj razini za upravljanje političkim krizama. „Simbolička djela", kako je rekao Bruen, "mogla bi uključivati ​​odgodu posjeta premijera Bijeloj kući ili ograničavanje putovanja u Izrael višim američkim dužnosnicima".

Čekajući Trumpa

Kao i mnogi američki analitičari, bivši Obamin savjetnik također pretpostavlja da Benjamin Netanyahu špekulira da će Donald Trump biti reizabran krajem 2024. godine. Aaron David Miller iz Fondacije Carnegie za međunarodni mir za to nudi objašnjenje:

"Trumpova administracija dala je Izraelu četverogodišnji politički boom. Ona je priznala Jeruzalem kao glavni grad Izraela", kaže on. Trump je, dodaje on, veleposlanstvu i Izraelu dao suverenitet nad Golanskom visoravni.

"Republikanska desnica, konzervativci, evangelisti i konzervativni Židovi u Sjedinjenim Državama u osnovi se okupljaju oko Trumpa jer on ne želi postavljati pitanja", rekao je Miller. "Njega nije briga što Netanjahova vlada radi sve dok od njega dobija ono što mu treba. Riječ je o u osnovi slijepoj podršci."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu