Izrael nastavlja s gradnjom novih naselja

"To je cionistički odgovor na arapski teror!"- komentar je ministra privrede Naftali Bennetta, koji je i predsjednik stranke „Jevrejska kuća“, na odluku izraelske vlade da 400 hektara zemlje u Jeruzalemu i Hebronu proglasi „državnom zemljom“.

Istaknuti cilj je da se hiljade doseljenika dovedu na teritoriju Zapadne obale. Tu se već nalaze blokovi naselja Gush Etzion, u kome su pripadnici Hamasa u junu oteli i ubili tri jevrejska dječaka. Kao reakciju na taj čin, izraelska vlada je pokrenula projekat preispitivanja kako bi progurala izgradnju novog naselja.

Cilj: zatvoreno useljeničko naselje

Poslanik Likuda Zeev Elkin naglasio je u programu vojnog radija Galatz, da je to tipični cionistički put:"Što nas više pokušavaju istrijebiti, mi ćemo sve više graditi." Tri jevrejska dječaka su ubijena, kako je rekao, samo zato što su bili Jevreji. Hamas, dodao je on, ne želi da tamo živi ijedan Jevrej, kako "u Gush Etzionu, Tel Avivu, Haifi, tako ni u Jerusalemu i Ashkelonu".

Blok naselja Gush Etzion sastoji se od 18 manjih i većih naselja koja nisu povezana. Kada bi ovdje mnoštvo novih doseljenika našlo svoj dom, došlo bi do povezivanja izraelskih naselja. Međutim, ta teritorija, koju sve više zauzimaju izraelski doseljenici, je predviđena da bude dio nezavisne palestinske države u okviru rješenja o nastanku dvije države, o čemu se već desetljećima pregovara. No, ostvarenje tog cilja uz pomoć izraelske inicijative koja podrazumijeva intenzivnu gradnju naselja, postaje sve manje vjerovatno. U međuvremenu, oko 370.000 jevrejskih doseljenika živi na Zapadnoj obali. Mnoga naselja su, sa međunarodnog stanovišta, nelegalna.

„Palestinsko vodstvo ne želi preći preko toga“

Aschraf el Ajrami, nekadašnji ministar palestinske autonomne vlade, za vojni radio je komentariosao tu odluku: "Mislim da palestinsko vodstvo neće preći preko toga. To znači da uopšte ne postoji mogućnost za jedan politički proces. Izrael treba ili proglasiti nevažećim da želi državu na cijeloj okupiranoj teritoriji, dakle, na istorijskom prostoru Palestine, koja se sada naziva Izraelom, ili će se doći do rješenja o dvije države za dva naroda.“

Izraelska mirovna grupa "Peace Now" okarakterisala je odluku vlade kao „nož u leđa palestinskom predsjedniku Mahmudu Abasu", argumentujući to ovako: Dok Abas pokušava pregovorima zaustavi rat u Gazi i pomiriti ovo područje, Izraelci ga istovremeno ljute, jer popuštaju uticajnom lobiju doseljenika.

Oštre kritike iz SAD-a i Velike Britanije

Također, Shelley Yachimovitch, poslanica opozicione Radničke partije u izraelskom Knesetu, u ovome vidi kontra mjeru:"Imam osjećaj da ta namjera treba da amortizuje situaciju. U slučaju da je neko gajio nadu da će kao posljedica rata nastati jedno opuštanje u odnosima između nas i palestinske autonomne uprave“ U jednom trenutku je izgledalo kao da se pojavio plamičak nade. "Ali, neko je odlučio da se taj plamičak polije vodom. A o štetnosti na međunarodnom planu ne treba ni govoriti“, rekla je Shelley Yachimovitch.

Upravo stižu kritike sa svih strana: američki ministar vanjskih poslova John Kerry zahtijevao je od izraelske vlade da odustane od plana izgradnje naselja. Slična reakcija došla je i iz Velike Britanije, čiji je ministar vanjskih poslova Philip Hammond rekao da se tu radi o „na poseban način pogrešno donesenoj odluci“.