Izbor Berlinčana (skoro) kao stari

Prema odluci Ustavnog suda, zbog nepravilnosti, loše organizacije i čitavih niza propusta je naloženo ponavljanje izbora u 455 od 2.256 izborne čestice grada-pokrajine Berlina, što je gotovo 550 tisuća građana tog grada. Već prošle veljače su ponovljeni pokrajinski izbori, a ove nedjelje (11.2.) su „ponavljači“ u svih 12 izborna okruga rekli svoje i o sastavu Bundestaga. No iznenađenja nije bilo.

Vladajuća koalicija je doduše izgubila nešto od podrške, ali Socijaldemokrati i dalje ostaju najsnažnija stranka (22,2%, što je minus od 1,2%). U stopu ih slijede Zeleni (22%, minus 0.3%), a Liberali su izgubili 0,9% podrške i sad su osvojili 8,1%. To znači da ih je pretekao i AfD (9,4%, plus 1%), Ljevica je sa 11,5% ostala otprilike na onome što je osvojila 2021. (+0,1), a Kršćanski demokrati su se popravili za 1,3% i sad su na 17,2%.

Ovaj put su izbori protekli mirno, ali je i odaziv bio slab: na „pravim“ izborima 2021. je glasovalo 75,2 Berlinčana s pravom glasa, sad je biralo njih tek 69,5. To ima posljedica i na broj zastupnika iz Berlina i u Bundestagu: troje predstavnika će biti zamijenjeno njihovim stranačkim kolegama iz drugih njemačkih pokrajina.

Oporba vidi „jasnu poruku"

Osobitost ovih ponovljenih izbora u Berlinu jest da je uspio smanjiti i broj zastupnika čitavog Bundestaga: sad će ih biti još samo 735 jer su zbog gubitaka podrške Liberali izgubili jedno zastupničko mjesto koje se ne može „podijeliti“ drugim strankama. I kad je riječ o direktnim mandatima, sve je u Berlinu ostalo po starom.

Ako se promatra u ukupnom, dakle u zbroju podrške u čitavoj Njemačkoj, razlika nije osobito velika. Ali vladajuća koalicija nipošto ne može biti zadovoljna ishodom u izbornim jedinicama gdje su građani opet davali svoj glas jer su tamo gubici bitno veći, a podrška oporbi mnogo očitija. Utoliko je i gradonačelnik Berlina i čelnik berlinskih Kršćanskih demokrata Kai Wegner izjavio na postaji RBB kako ovi izbori jasno pokazuju „stop za vladajuću semafor-koaliciju“ i traži neka „kancelar (Scholz, SPD) konačno prekine svoju šutnju kako bi mogao ovu zemlju opet izvesti na put napretka."

I berlinska čelnica Alternative za Njemačku (AfD) u izbornim ishodima vidi „jasnu poruku“ njemačkoj vladi protiv „deindustrijalizacije, kaosa u propisima o grijanju i nekontrolirane migracije.“ Osim toga, vjeruje i da su izbori pokazali kako „nemaju učinka sve bezrazložne optužbe i prava jagma protiv jedine alternative zelenoj transformaciji.“

S druge strane, čelnica berlinskih Socijaldemokrata i pokrajinska senatorica za gospodarstvo Franziska Giffey na postaji RBB naglašava kako je SPD ostao najjača politička snaga i kako se sad radi o tome obraniti demokraciju, boriti se protiv siromaštva i osigurati blagostanje. Ona misli kako se njena stranka i na razini Njemačke mora još jače založiti za te ciljeve.

Glasovi odlaze u zatvor

Ovi ponovljeni izbori nisu bili i bez bizarnih detalja: nepravilnost u izbornom mjestu četvrti Pankow gdje nije bilo ključa otvoriti prostoriju s izbornim listićima je bio manji problem od činjenice da su izborni listići morali biti identični i sa istim kandidatima koji su se natjecali 2021.

To znači da se na listićima opet pojavilo ime i bivše zastupnice AfD-a Birgit Malsack-Winkemann. Ona doduše u prošlim izborima nije uspjela biti izabrana, ali od 2022. sjedi u istražnom zatvoru pod optužbom sudjelovanja i podrške terorističkoj udruzi. U svom izbornom okrugu Steglitz-Zehlendorf je na ovim ponovljenim izborima dobila za 0,2% veću podršku i osvojila je 5,5% glasova Berlinčana tog okruga.

aš/ agencije