Mogu li se teroristički napadi spriječiti?

U njemačkom prihvatnom centru za azilante u Solingenu, kako je primjetila policija, nedostajao je kuhinjski nož. To je vjerovatno bilo oružje kojim je Issa al-H. prošlog petka na gradskom trgu u Solingenu ubio tri osobe a više njih teško ranio. Nož s oštricom dugom oko 15 centimetara na kraju je pronađen u kanti za smeće, nedaleko od mjesta zločina. Istražitelji su na njemu pronašli otiske prstiju osumnjičenog Sirijca. Prema izjavama svjedoka i preživjelih, napad u Solingenu trajao je samo nekoliko sekundi. Izgleda da nije bilo puno planiranja i pripreme, niti je bila potrebna obuka u nekom od terorističkih kampova negdje na Bliskom istoku. Pritom, napad kao da je izveden prema uputama iz priručnika džihadista, u kojima se preporučuje teror odnosno proizvoljno ubijanje "nevjernika" najjednostavnijim sredstvima: nožem ili autom. IS i druge islamističke terorističke grupe godinama pozivaju svoje pristaše širom svijeta da čine upravo to.

Nije bio na radaru

Sigurnosnim službama Issa al-H. nije bio poznat kao islamista. Ni Služba za zaštitu ustavnog poretka, niti policijske službe na saveznom i pokrajinskim nivoima nisu imali Sirijca na svom radaru. Nije bilo ni naznaka iz njegovog okruženja o mogućim ekstremističkim nazorima i ubjeđenjima, radikalizaciji ili planiranju napada. Kriminalistička policija također nije imala dosije o Issi al-H. kao počinitelju kaznenih djela.

Mogu li se takvi teroristi zaustaviti? Kako sigurnosne službe mogu spriječiti napad, ako se počinitelji prethodno nisu pojavili na njihovom radaru?

Ovo nije prvi put da osoba, do tog momenta potpuno nepoznata sigurnosnim i tajnim službama, počini islamistički napad. U maju je tako jedan Afganistanac napao jednog islamofobnog aktivistu u Mannheimu i na kraju ubio policajca, koji je intervenisao. Ni ovaj napadač nije bio poznat sigurnosnim službama kao islamista. Slično je bilo i s Palestincem, koji je pobjegao iz Sirije i došao u Njemačku. A onda je u novembru 2021. u super brzom vozu ICE, koji je vozio kroz Bavarsku, nožem nasrnuo na putnike i povrijedio tri osobe.

Upraćena komunikacije s IS-om

Međutim, u slučaju Solingen postoji jedna posebnost: Issa al-H. je svoj krvavi čin počinio u ime terorističke organizacije "Islamska država" (IS). Ovo je prvi put od napada na posjetioce božićnog sajma na trgu Breitscheidplatz u u Berlinu u decembru 2016. godine da je IS i zvanično preuzeo odgovornost za napad u Njemačkoj. Teroristička grupa objavila je u nedjelju video snimak Isse al-H., koji je počinitelj vjerovatno snimio neposredno prije napada. To znači da je morao imati kontakt s predstavnicima IS-a, odnosno njihove mreže – ili je u najmanju ruku znao gdje da pošalje takav video. Ova komunikacija, međutim, može biti polazna tačka za sigurnosne službe: Ako su poznati razgovori između budućeg napadača i terorističkih struktura IS-a, takve osobe često mogu biti identifikovane i zaustavljene. Međutim, za to su potrebne odgovarajuće i posebno opremljene službe, koje raspolažu vještinama u oblasti tzv. ""Signals Intelligence" (SIGINT), odnosno tehničkog izviđanja i sajber operacija.

Ofanzivne sajber operacije

U njemačkim sigurnosnim krugovima kažu da američke obavještajne službe koriste upravo takve metode u borbi protiv terorizma. Logika, koja se krije iza toga, je nadgledanje onih tačaka, gdje se javljaju ekstremisti spremni za napad i gdje najavljuju svoje akcije i šalju video snimke u kojima preuzimaju odgovornost za napad. U prošlosti su tehnički istraživani komunikacijski sistemi terorističkih grupa kao što je IS, na primjer, infiltriranjem u chat grupe ili hakiranjem računara.

U složenim operacijama, američko sajber zapovjedništvo (Cybercommand) i Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) su prije nekoliko godina navodno prodrli u digitalnu infrastrukturu IS-a u Iraku i Siriji i potpuno je pretresli i istražili. Ova vrsta izviđanja i praćenja, kako opisuju obavještajci, izuzetno je složena i može se provesti samo uz odgovarajuće sajber alate i kvalifikovano osoblje. A njemačkim službama upravo to često nedostaje. Tajna služba BND, međutim, već godinama provodi ofanzivne sajber operacije i pokušava hakirati telefone i računare ciljanih osoba u inostranstvu. Bundeswehr je također nekoliko puta provodio tzv. operacije u kompjuterskim mrežama (CNO).

Informacije o navodnom napadaču

Do sada su to uglavnom bili strane partnerske obavještajne službe i servisi, prije svega iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske ili Izraela, koji su upozoravali njemačke službe na potencijalne teroriste i dostavljali ključne informacije, prikupljene tehničkim nadzorom. U slučaju napada u Solingenu, nije bilo takvog upozorenja prije napada. Ipak, dan nakon napada, jedan strani obavještajni servis dostavio je važne informacije o navodnom napadaču, i to prije nego što se Issa al-H. predao policiji. U sigurnosnim krugovima se kaže da su ti podaci vjerovatno došli iz tehničkog nadzora, vršenog nad IS teroristima.

Tajno pretraživanje stanova?

Hakerske operacije su u Njemačkoj jedna od najkontroverznijih metoda istrage, koju koriste sigurnosne službe. Godinama se politički raspravljalo o tome da li policiji i obavještajnim službama treba dozvoliti korištenje špijunskih softvera, tzv. "državnih trojanaca" za nadzor mobilnih telefona i kompjutera sumnjivih osoba. Pomoću takvih programa, istražitelji mogu, na primjer, čitati šifrirane chat komunikacije ili čak tajno pregledavati hard diskove.

Nedavno je jedan nacrt zakona Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova izazvao pažnju: Prema tom prijedlogu zakona bi Njemačkoj saveznoj kriminalističkoj policiji (BKA) trebalo biti dopušteno da u određenim slučajevima radi sprječavanja terorizma tajno pretražuje stanove. To bi istražiteljima omogućilo da neprimijećeno instaliraju nadzorni softver na računare ili mobilne telefone. U BKA kažu da su takve mjere potrebne jer je sve teže prevariti ciljane osobe i instalirati "državne trojance" na uređaje putem pripremljenih e-mailova ili chat poruka.

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu