Istorija kondoma: od kozije bešike do lateksa

Zahvaljujući stvarčici od lateksa, moguć je seks (skoro) bez rizika od polnih bolesti ili neželjene trudnoće. Kako navodi organizacija Planned Parenthood u SAD, kondomi su efikasni 98 odsto – kad se stave kako treba.

Pošto ljudi nisu savršeni ni u čemu, pa ni u stavljanju kondoma, vjeruje se da u praksi efikasnost pada na 87 odsto.

Ali ipak! Ko zna koliko su života prezervativi spasili, a svakako su ženama dali više slobode u doba kad je trudnoća van braka često značila prezir.

Evo kratke istorije ovog rastegljivog mališe.

Kondomi u boji klase

Prvo pominjanje nečega nalik kondomu datira tri milenijuma prije Hrista. Kralj Minos, kojeg se možda sjećate po ogromnom lavirintu sa minotaurom, navodno je koristio koziju bešiku kako bi zaštitio seksualne partnerke od neobične polne bolesti. Legenda kaže da je Minosovo sjeme sadržalo guje i škorpione.

Stari Egipćani su takođe koristili zaštitu. Arheolog Hauard Karter i njegov tim našli su kondom u Tutankamonovoj grobnici, sa ostacima faraonove DNK. Bio je načinjen od finog lana potopljenog u maslinovo ulje, i na povezu za koji se vjeruje da ga je faraon vezivao oko struka. To je bilo oko 1.350 godine Stare ere.

Kondomi izgleda nisu bili rezervisani samo za bogokraljeve. I drugi Egipćani su ih koristili, ali uvijek u boji koja odgovara njihovom socijalnom porijeklu. Dakle, slabe su bile šanse da farmer prevari partnerku predstavljajući se kao bogati trgovac.

U Rimu su u kondomi isto pravljeni od lana ili iznutrica ovaca i koza. Rimljani su već muku mučili sa sifilisom pa su tražili način da se zaštite. Govorkalo se da su pravili kondome i od mišićnog tkiva ubijenih neprijatelja, ali „nema čvrstih dokaza za to", pišu autori jedne studije objavljene u Indijskom žurnalu urologije.

Živjela guma!

Ima mnogo teorija otkud uopšte pojam „kondom“. Moglo bi biti od latinske riječi „condus" (rezervoar) ili persijske riječi „kemdu“ koja asocira na duga životinjska crijeva, pišu autori indijske studije.

U knjizi „Kontracepcija kroz vijekove“ (1964), navodi se da naziv dolazi od ljekara engleskog kralja Čarlsa II koji je vladao u 17. vijeku. Navodno je Čarlsa uznemiravalo što dobija mnogo djece pa je doktor Kondom (da, tako se zvao!) malo eksperimentisao. Donio je omekšano crijevce od jagnjećih iznutrica i preporučio vladaru da ga nosi tokom odnosa sa družbenicama.

Američki pronalazač Čarls Gudjiar (Goodyear – da, po njemu se zove marka guma) izmislio je moderni kondom. Sredinom devetnaestog vijeka otkrio je proces vulkanizacije u kojem se prirodni kaučuk zagrijava kako bi napravio čudesni otporni, ali savitljivi materijal – gumu.

Kondomi su počeli masovno da se proizvode 1860. i bili su vrlo skupi. Muškarcima je tada preporučivano da ih lijepo operu pa koriste opet. Neka ovdje za svaki slučaj bude rečeno da se današnji kondomi smiju koristiti samo jednokratno!

Doprinos borbi protiv side

Pronalazak lateksa dvadesetih godina dvadesetog vijeka donio je revoluciju u industriju kondoma. Današnji kondomi mogu da se rastegnu do osam puta u odnosu na početnu veličinu, ima ih sa lubrikantom, šarama ili ukusima.

Prema studiji UN-a iz 2019, kondom je drugo omiljeno sredstvo kontracepcije ispred kojeg je samo sterilizacija žena. Prema tim podacima, 21 odsto ljudi koji uopšte koriste kontracepciju koristilo je kondom. To je te godine bilo 189 miliona ljudi.

Prezervativi su ključni i u sprječavanju širenja HIV-a. Prema jednoj meta-analizi Centra za sidu u SAD, stalna i pravilna upotreba kondoma u 90-95 odsto slučajeva sprječava prenošenje ovog opakog virusa.

Međunarodni dan kondoma (13. februar) ustanovila je američka fondacija koja se bavi prevencijom side. Bilo je to 1987. kao odgovor na epidemiju ove bolesti. Ovog dana ta organizacija širom svijeta dijeli besplatne kondome.

 Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu