Ispružena ruka Erdoğanove Turske u BiH

„Turska zadužena za akreditovanje", naslov je teksta Ericha Rathfeldera u listu „die Tageszeitung" u čijem podnaslovu piše da je jedna turska organizacija odlučivala o tome ko smije, a ko ne, izvještavati sa predizbornog nastupa turskog predsjednika Erdoğana (Erdogana) u Sarajevu.

„Turska ambasada u BiH i Unija evropskih turskih demokrata (UETD) sada mora objasniti zašto su pojedini novinari bili spriječeni da izvještavaju o Erdoğanovoj posjeti Sarajevu. UETD, koji je organizovao Erdoğanovu posjetu Sarajevu, već je 7. maja preko Twittera informisao novinare da je akreditacija neophodna i objavio e-mail adresu na koju se zainteresovani mediji trebaju obratiti. Zafer Sirkaya, predsjednik UETD sa sjedištem u Kölnu je izjavio novinarima da je njegova organizacija NGO (nevladina organizacija) i da nema direktnu vezu sa Erdoğanom i njegovom strankom."

Rathfelder dalje u tekstu piše da se Balkanska mreža istraživačkog novinarstva (BIRN) za akreditaciju obratila UETD u Kölu koji joj je 14. maja potvrdio da je stigao zahtjev za akreditovanje. „Nakon toga se nije ništa dogodilo. 18. maja je BIRN ponovo poslao e-mail i pitao za akreditaciju. Tek 19. maja, dakle dan prije Erdoğanovog dolaska, javio se Ezgi Azlan, sekretar organizacije, i zatražio od BIRN-a da ponovi proceduru. Međutim, 20. maja su odgovorni za akreditovanje saopštili da ime novinarke koja je trebala pratiti skup nije na listi akreditovanih novinara. Novinarka je rekla da joj je saopšteno da nije na listi i da je lista odobrena od strane turske vlade i da se sve odvijalo preko turske ambasade."

Rathfeleder u tekstu također konstatuje da se i kod pitanja Gülenovih sljedbenika pokazalo da dugačka ruka Erdoğanove Turske doseže daleko i do Bosne. Institucije Gülenovog pokreta, univerziteti i škole, su zatvoreni prije dvije godine. Sada je BIRN morao priznati da u organizaciji ovog događaja nisu bile uključene bosanske institucije. Autor također podsjeća da su se kanadski novinar Michael Colborne i ostali novinari žalili što bosanske vlasti nisu odlučivale o akreditovanju novinara i što je to bila turska organizacija. Bosanski opozicioni političari ali i glasovi iz međunarodne zajednice kritikuju ophođenje turskih organizacija i traže objašnjenje kako od bosanske, tako i od turske strane", piše pored ostalog u listu „die Tageszeitung". 

Ne treba nasjedati na Erdoğanovu propagandu

Erdoğanov nastup u Sarajevu je tema kojom se bavi i novinar magazina „Focus“. On u uvodu podsjeća da turskom predsjedniku Erdoğanu u Njemačkoj, Holandiji i Austriji nije dozvoljeno da nastupa na predizbornim skupovima. „Pri tome su Turci koji žive u inostranstvu za njega važni. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja Erdoğan na predstojećim izborima ne može računati na jasnu pobjedu. Zbog toga se sada preselio u Bosnu."

„Erdoğan je u svom govoru u Sarajevu koristio jeftine provokacije slične propagandnom susretu sa njemačkim reprezentativcima Mesutom Özilom i Ilkayom Gündoganom. Niko se ne treba uzrujavati zbog toga jer mu se tako pravi usluga. Na taj način bi se palo u njegovu zamku. Negodovanje zbog njegovog nastupa turski predsjednik koristi kako bi većinu u društvu okrenuo protiv turske manjine. Jedna od Erdoğanovih poruka glasi: pogledajte, vaše navodno demokratske vlade mi nisu dozvolile da kod vas nastupim. Jedini ko se zaista zalaže za njihova prava je, naravno, on", piše Focus.

„Na ovakve provokacije samo može odgovoriti opušteno i sa objašnjenjem da Turci koji žive u inostranstvu imaju pravo glasa na izborima u Turskoj i da je normana procedura da Savezna vlada omogući da oni glasaju u ambasadama u Njemačkoj. Ne, Njemačka nije nedemokratska zbog toga što ne želi da bude bina za Erdoğanovu propagandu", smatra novinar magazina Focus.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android