Islamistički Erdoganovi saveznici

Oni su mali, ali bi mogli da budu jezičak na vagi u tijesnoj izbornoj trci. Oni to vrlo dobro znaju - i to iskorištavaju. Islamističke stranke vide sebe u usponu u Turskoj – prije svega „Nova partija blagostanja" i „HUDA PAR". Prema istraživanjima, obje stranke zajedno trenutno imaju udio glasova od oko dva odsto. Ali, sada su i jedni i drugi ponudili podršku Erdoganovom izbornom savezu - pod uslovom da ih uvjeri da će Zakon 6284 biti ukinut.

Uslov koji je izazvao negodovanje u Turskoj. Zakon 6284 obavezuje državu da zaštiti žene od nasilja i, ako je potrebno, da im garantuje anonimnost. Najmanje 234 žene bile su žrtve femicida samo u 2022. Pored toga, platforma „Zaustavićemo ubistvo žena" dodala je još 245 sumnjivih slučajeva. Nasilje nad ženama je veoma ozbiljan problem u zemlji.

Podrška bi bila skupa

Zakoni koji štite žene dugo su trn u oku mnogim islamističkim partijama i zajednicama. Takvi zakoni, tvrde oni, dovode do porasta stope razvoda u Turskoj i odražavaju miješanje Zapada u muslimansko-turske porodične strukture. Godinama su islamisti u više navrata pravili kampanje, na primjer protiv plaćanja alimentacije ženama. I koristili su svaku priliku da pojačaju pritisak na vladu AKP da poništi takve već postojeće zakone. Tako je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, zbog njihovog pritiska prije dvije godine ukinuo međunarodnu Istanbulsku konvenciju za zaštitu žena od nasilja.

Sada su ove partije ponovo namirisale šansu. Jer, neposredno pred izbore, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da vladin savez gubi na popularnosti. Prema anketama, Erdogan takođe stoji iza svog rivala kao predsjednički kandidat. Sada pokušava da pronađe nove saveznike. A oni koriste trenutak i postavljaju zahtjeve - kao što je ukidanje zakona 6284.

- pročitajte još: Turska-Rusija: Erdoganov ostanak na vlasti je u Putinovom interesu

Ali gnjev među mnogim članicama AKP bio je toliko veliki da još uvijek nije postignut dogovor. Možda i strah od gubitka ženskih glasova igra ulogu. Zato što je AKP i dalje veoma popularna, posebno među konzervativnijim ženama.

Ko su Erdoganovi saveznici?

Pored konzervativne islamske AKP, Erdoganov izborni savez do sada je uključivao i ultranacionalističke partije MHP i BBP. Obje potiču iz „pokreta Ulkudžu”, koji je u Njemačkoj poznatiji kao desničarski ekstremistički Sivi vukovi.

Njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka, Sive vukove je klasifikovala kao izrazito nacionalistički, antisemitski i rasistički nastrojene. Oni kao primarne neprijatelje vide Kurde, Jevreje, Jermene i hrišćane, jer su čvrsto uvjereni u superiornost turske nacije. Prema Službi, oni stoga slijede cilj uspostavljanja homogene države svih turskih naroda pod vođstvom Turaka od Balkana do zapadne Kine. „Slika koju o svijetu imaju Sivi vukovi krši princip jednakosti sadržan u Osnovnom zakonu", saopštila je na upit DW-a Služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV).

- pročitajte još: Turska naručila ubistvo austrijske političarke, nalog stigao iz Beograda

Služba za zaštitu ustavnog poretka smatra da je Erdoganov najveći partner MHP, koja je prvobitna organizacija Sivih vukova. Njihove interese zastupa Savez turskih demokratskih idealističkih udruženja u Njemačkoj e.V., skraćeno ADUTDF. Sa 7.000 članova, to je najveća krovna organizacija u okviru Sivih vukova. Ona je već godinama pod nadzorom Službe za zaštitu ustava.

Drugi Erdoganov partner, Partija velikog jedinstva, ili skraćeno BBP, takođe svoju politiku bazira na ideologiji Sivih vukova. Za njih je islam važan element turskog identiteta. Mnoga politička ubistva u Turskoj se pripisuju BBP-u. Navodi se da su njeni članovi, između ostalog, umiješani u ubistvo jermenskog novinara Hranta Dinka. Služba za zaštitu ustavnog poretka smatra da je Federacija svjetskog poretka u Evropi (ANF) zapravo evropska organizacija BBP-a. I ANF posmatra Služba za zaštitu ustava.

Na predsjedničkim izborima, ali još ne i na parlamentarnim, Erdogana podržava i islamistička partija HUDA PAR, koja je prema pokrajinskoj Službi za zaštitu ustavnog poretka Sjeverne Rajne-Vestfalije bliska turskom Hizbulahu (TH) . Pripadnici turskog Hizbulaha su ubili mnoge aktiviste za ljudska prava, poslovne ljude i političare u Anadoliji, posebno tokom 1990-ih. Prema navodima vlasti, u Njemačkoj ima 400 članova i takođe su pod prismotrom.

Erdoganov apparat moći

Aktuelne ankete predviđaju tijesnu trku između vladajućeg i opozicionog saveza. Tokom svoje vladavine, Erdogan je izgradio veliki aparat moći. Takođe je stvorio sopstvenu elitu kroz državne naloge, nepotizam i korupciju. Dao je brojne privilegije muslimanskim redovima. Poraz na predstojećim izborima za njih znači gubitak uticaja i bogatstva. Nedavno je Menzil, turski ortodoksni sufijski red sa najviše članova, najavio svoju podršku Erdoganovom savezu.

Ova najava nije iznenađenje za stručnjaka za Tursku, Tomasa Šmidingera, jer je Erdoganov izborni savez kombinacija političkog islama i ultranacionalizma. „Menzil, kao jedna od najvažnijih vjerskih mreža AKP, je nakon pokušaja puča 2016. zamijenio Gulenov pokret“, kaže on. Prema njegovom mišljenju, sada je logično da ovaj red pokuša da odbrani svoje nove privilegije, koje je dobio preko AKP-a.

Turska vlada je Gulenov pokret proglasila terorističkom organizacijom 2016. godine. Erdogan sumnja da propovjednik Fetulah Gulen, koji živi u američkom egzilu, stoji iza pokušaja državnog udara 15. jula 2016. Gulenov pokret je ranije bio važan stub AKP otkako je Erdogan preuzeo vlast 2002. godine.

Da li se Erdoganova era bliži kraju?

Ukoliko Erdogan i njegov izborni savez ponovo pobijede, bečki politikolog Šmidinger u početku ne očekuje nikakve političke promjene. Erdogan će nastaviti da vodi agresivnu spoljnu politiku kako bi kompenzovao unutrašnje probleme.

Međutim, Šmidinger takođe smatra da je malo vjerovatno da će vladin izborni savez iz današnje perspektive pobijediti na izborima. Zbog neuspjeha ekonomske politike i lošeg upravljanja krizom poslije velikog zemljotresa u februaru, alijansa koju predvodi AKP više nema većinu iza sebe. „A izbori i u Turskoj mogu biti namješteni samo u određenoj mjeri", dodaje on, podsjećajući na optužbe o manipulaciji posljednjih godina.

- pročitajte još: Kemal Kilicdaroglu – čovjek koji bi trebao srušiti Erdogana

Da li bi Erdogan dobrovoljno napustio teren u slučaju poraza? Šmidinger sumnja. Jer kaže da tursku državu u velikoj mjeri kontrolišu Erdoganovi sljedbenici. Pored toga, od pokušaja državnog udara mnogo je oružja u rukama njegovih pristalica, što bi takođe moglo da omogući oružane sukobe. Šmidinger smatra da promjena režima ne bi prošla potpuno glatko, čak i da su izbori izgubljeni.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu