1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Iran: Pobuna protiv marame

Shabnam von Hein
1. august 2022

Sve više žena u Iranu protestuje protiv obaveznog nošenja hidžaba. Konzervativno vođstvo ostaje pri svom tvrdom stavu i mobiliše svoje pristalice.

https://p.dw.com/p/4Eqm4
Iran Teheran | Kopfbedeckung in der Öffentlichkeit
Foto: picture-alliance/Zuma Press/R. Fouladi

Na "Dan hidžaba", koji je vlada odredila u Iranu 12. jula, mnoge žene pridružile su se kampanji "No2Hijab" (Ne hidžabu) i hodale su ulicama bez marame. Aktivistkinja za ženska i ljudska prava Masih Alinejad pozvala je na akciju putem Interneta. Ova novinarka živi u egzilu od 2009. godine i osnivačica je onlajn pokreta „Moja potajna sloboda" (My stealthy freedom). Na Dan marama, mnoge Iranke su objavile video snimke i fotografije bez marama na javnim mjestima.

Jedna od njih je 21-godišnja Nasi Sandieh. Ova studentkinja je 16. jula uhapšena u kući svojih roditelja. Puštena je deset dana kasnije uz kauciju od 13.000 evra. Neizvjesno je da li će, i ako da, kada, njena porodica dobiti ovaj novac nazad. „Žene koje se pojavljuju u javnosti bez marame znaju da će biti strogo kažnjene ako budu uhvaćene", rekla je Moloud Hadžizade za DW.

Otpor marami u Iranu nije ništa novo, ali...

Ova iranska novinarka je više puta hapšena zbog kritičkog izvještavanja o suzbijanju protestnih pokreta u Iranu. U januaru 2021. osuđena je na godinu dana zatvora. Malo prije nego što je trebalo da počne da izdržava kaznu, pobjegla je iz Irana i sada živi u Norveškoj. „Otpor marami nije ništa novo u Iranu. Ali akcija 12. jula imala je drugačiji kvalitet: po prvi put su mnoge žene protestovale protiv zahtjeva za nošenje marama određenog dana. To nije bila grupna akcija, ali je korak ka jednoj organizovanoj akciji. A upravo toga se plaši aparat moći u Iranu. Zato se toliko trudi da zastraši žene."

- pročitajte još: Odobreno boksovanje u hidžabu

U Iranu je nošenje marame za djevojke i žene bilo obavezno od Islamske revolucije 1979. godine. To kontroliše moralna policija: u školama i na univerzitetima, u vladinim kancelarijama i bankama, pa čak i u bolnicama i na ulicama. Međutim, mnoge Iranke se opiru i izazivaju državu svojom tihom pobunom u svakodnevnom životu. Rukovodstvo u Teheranu reaguje sve oštrijim kaznama. Na primjer, 16 godina zatvora za 25-godišnju Jasaman Arijani. Ona je 8. marta 2019. godine, na Međunarodni dan žena, dijelila cvijeće u teheranskoj podzemnoj željeznici bez marame i informisala žene o njihovim pravima.

„Kazne bez efekta"

"Ove oštre kazne nisu imale željeni efekat. Zahvaljujući internetu i raznim kampanjama posljednjih godina, slika žene bez marame je dio svakodnevnog života u velikim gradovima", kaže Moulod Hadžizade. „Mnoge žene puste da im marame padnu na ramena ili ih nose oko vrata. Ako vide moralnu policiju, navuku maramu preko glave."

A ulogu moralne policije ponekad preuzimaju konzervativni muškarci ili žene. Kao i posljednji put 16. jula u autobusu u Teheranu. Mlada konzervativna žena napala je drugu ženu i povrijedila joj ruku jer je ova odbila da stavi maramu na glavu.

„Aparat moći namjerno i ciljano pokušava da mobiliše svoje pristalice protiv žena koje pružaju otpor", rekao je za DW poznati advokat Mehrangis Kar. Kar živi u američkom egzilu od 2002. godine i radio je za poznate univerzitete kao što su Harvard i Kolumbija. „Od Islamske revolucije, imidž žene igra važnu ulogu u državnoj ideologiji. Žena bez hidžaba se smatra simbolom slobodnog stila Zapada."

DW-Karrikatur | Hidschab-Zwang
DW-karikatura: Marama kao ropstvo za ženuFoto: Mana Neystani/DW

Strah od domino efekta

Kar veruje da će politički sistem u Iranu nastaviti da se pridržava svog propagiranog imidža žene: žene koja ne samo da nosi hidžab, već se i pokorava. "Ako pokleknu ovdje i dozvole ženama da biraju šta će nositi ili ne, to će imati domino efekat na nekoliko nivoa. Žene će se osjećati osnaženo i zahtijevaće ista prava koja uživaju muškarci. Neki bi se takođe mogli pridružiti drugim protestnim pokretima za više slobode i demokratije".

Trenutni izvještaj Fondacije Svjetskog ekonomskog foruma (VEF) pokazuje koliko su žene u Iranu u nepovoljnom položaju zbog svog pola. U „Izveštaju o rodnom jazu 2022" zemlja je rangirana na 143. mjestu od njih 146. Bosna i Hercegovina je u „zlatnoj sredini" na 73. mjestu, Crna Gora na 54, Srbija na 23. a Albanija na 18. mjestu. Fondacija ispituje rodnu ravnopravnost u oblastima poslovanja, obrazovanja, zdravstva i politike. Iznad svega, političko učešće žena igra važnu ulogu u određivanju mjesta. U najnovijem izvještaju, na primjer, Njemačka je napredovala za jedno mjesto i na desetoj je poziciji zbog sve većeg učešća žena u politici.

- pročitajte još: Vjerska obilježja nemaju mjesta u sudovima BiH?

U Islamskoj Republici Iran, međutim, žene nemaju mjesta u strukturama moći. One ne mogu postati vjerske vođe. Nije im dozvoljeno da se kandiduju za predsjednicu. One su isključene iz pravosuđa. Ženama nije dozvoljeno da pripadaju važnim komisijama stručnjaka, staratelja... Samo 16 od 290 poslanica i poslanika u parlamentu su žene - sve su striktno religiozne i odane pristalice Islamske Republike.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu