Iran 2025: Zima će biti teška

"Iran se već dugo nalazi u teškoj situaciji i zna da nema drugog puta nego da se promijeni”, tako je iranski stručnjak Arash Azizi u razgovoru za DW u najkraćem opisao trenutnu situaciju. Vodstvo Islamske Republike, kaže on, mora promijeniti politiku i sklopiti sporazum sa Zapadom kako bi se prevladala međunarodna izolacija iekonomski kolaps, ističe ovaj povjesničar i predavač na američkom Sveučilištu Clemson. Vodstvo je, kaže on, zabrinuto zbog povratka politike maksimalnog ekonomskog pritiska koju bi Trumpova administracija mogla provoditi.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump u januaru će preuzeti dužnost. Njegova politika prema Iranu mogla bi postaviti novi, sumorni akcent za vlast u Teheranu u ionako događajima bogatoj perzijskoj godini, koja ne završava u decembru nego tek početkom proljeća. Mnogi Iranci se pitaju: Približava li se oštra zima za vodstvo Islamske Republike?

Dramatičnih devet mjeseci za Islamsku Republiku

Posljednjih devet mjeseci za Iran su obilježili dramatični događaji. U proljeće je predsjednik Raisi, tvrdolinijaš i potencijalni nasljednik vrhovnog vođe Alija Khameneija, poginuo u helikopterskoj nesreći. Njegova neočekivana smrt dovela je do prijevremenih predsjedničkih izbora na kojima je iznenađujuće pobijedio umjereni političar Massoud Peseschkian.

U ljeto je Islamsku Republiku šokiralo ciljano ubojstvo Ismaila Hanije, šefa Hamasa zaduženog za vanjskopolitička pitanja. Hamas je teroristička organizacija koju su tako označile Europska unija, SAD, Njemačka i druge zemlje.

Napadom u predsjedničkoj palati u Teheranu je tako isključena ključna figura u redovima pristaša "Osovine otpora” protiv Izraela i Zapada. U jesen, ubojstvom vođe Hezbollaha Nasrallaha i u decembru svrgavanjem Bashara al-Assada u Siriji, ova "Osovina otpora” se urušila. 

“Po mom mišljenju, sasvim je moguće da vodstvo Islamske Republike pokušava smanjiti napetosti sa Zapadom”, objašnjava Arash Azizi. On ukazuje na gostujući članak iranskog bivšeg ministra vanjskih poslova i pregovarača za nuklearna pitanja, Mohammada Javada Zarifa, u časopisu Foreign Affairs. Članak je objavljen prije Assadova pada 2. decembra pod naslovom "Kako Iran vidi put do mira". U njemu Zarif, koji je nekoliko dana u avgustu ove godine kao potpredsjednik bio član kabineta predsjednika Massouda Peseschkiana, ističe spremnost zemlje da pregovara sa zapadnim zemljama, uključujući SAD. 

"Što se tiče Izraela, Zarif tvrdi da će Iran prihvatiti svaki sporazum koji sami Palestinci postignu. To je značajna tačka", dodaje Azizi.

Na pitanje da li bi vodstvo Islamske Republike moglo preispitati svoje neprijateljstvo prema Izraelu, Azizi kaže: "Pitanje je kako to provesti interno. To je u suprotnosti sa stavom vjerskog vođe Khameneija i njegovom cjeloživotnom antiizraelskom pozicijom." Sada je, smatra on, važno vidjeti kako će predsjednik Trump i izraelski premijer reagirati na ovaj trenutak slabosti Islamske Republike.

Atomska bomba za sigurnost Irana?

Ovaj trenutak slabosti, kao i neuspjesi koje su pretrpjeli Iran i njegovi saveznici posljednjih mjeseci, potaknuli su novu raspravu u zemlji o vojnom odvraćanju. Političari iz pozadine sve više traže razvoj nuklearnog oružja. Početkom decembra, Ahmad Naderi, član parlamenta iz Teherana, rekao je da je vrijeme da se izvrši testiranje nuklearnog oružja.

Strahujući od eskalacije, Njemačka, Francuska i Velika Britanija su krajem novembra pregovarale s Iranom o ograničavanju njegovog nuklearnog programa. “Bili su to razgovori o razgovorima”, rekao je politički savjetnik Cornelius Adebahr, komentirajući ove diplomatske korake.

On naglašava: "Potrebno je voditi ove razgovore prije nego što Trump preuzme dužnost. Nakon što Trump bude na dužnosti, može se osjećati pod pritiskom na ovaj ili onaj način. Postoje glasovi koji ga savjetuju da poduzme oštre mjere." Plan, ili barem obrisi plana, bili bi korisni za Europljane, rekao je Adebahr. 

"Briga za mir u društvu"

Dogovor sa Zapadom nije jedini izazov s kojim se suočava trenutna iranska vlada. Također nema rješenja za unutarnje probleme, posebice za tekući spor oko zakona o nošenju marama. 

Tvrdolinijaši se sve više zalažu za mjere kojima se želi povećati pritisak na žene. U parlamentu su donijeli novi zakon o nošenju marama koji je izazvao negodovanje i bijes širom zemlje. Ako se žene ne pridržavaju obveze nošenja marame, prijete im, između ostalog, visoke novčane kazne, odbijanje javne skrbi, zabrana napuštanja zemlje i, u ekstremnim slučajevima, zatvorske kazne.

Predsjednik Peseschkian uložio je veto na zakon. Čini se da on i njegovi savjetnici uviđaju da provociranje društva i mogući masovni prosvjedi u ovom trenutku slabosti mogu biti iznimno opasni za Islamsku Republiku.

Peseschkian također ne pokazuje spremnost za razumijevanje što žene zapravo žele, kaže aktivistica za ljudska prava i bivša novinarka Faezeh Abdipour u intervjuu za DW. Još od Islamske revolucije 1979. godine žene su obavezne nositi marame. Novi zakon bi trebao samo drastično povećati kazne.

Abdipour, koja je više puta uhićena zbog svog zalaganja za vjerske manjine i ljudska prava, naglašava: "Žene u Islamskoj Republici naučile su se svakodnevno i dosljedno boriti za svoju slobodu i svoje živote. Žele same odlučiti što će nositi. Ipak  nažalost politički sustav vjerojatno neće popustiti po ovom pitanju."

Situacija za žene koje odbijaju nositi hidžab, kaže ona, postaje sve teža. "Postoje moralne policijske patrole u podzemnoj željeznici i na raskrsnicama i kazne za nenošenje hidžaba", kaže Abdipour. Ona kaže da joj je oduzet vlastiti automobil prije nekoliko mjeseci zbog 'kršenja' obaveze nošenja marame. "Kazna koju sam morala platiti bila je iznimno visoka”, dodaje ona.

Unatoč tome mnoge se žene više ne pridržavaju strogih islamskih pravila odijevanja. Ovaj trend uslijedio je nakon masovnih prosvjeda u jesen 2022.  pod motom 'Žena, život, sloboda'.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu