Internet u posjedu NSA

William Binney pretpostavlja da se svako u Njemačkoj, ko posjeduje elektronski uređaj, nadzire ili može nadzirati od strane Američke agencije za nacionalnu sigurnost NSA. SAD su nakon 11. septembra 2001. počeli sa globalnim i masovnim praćenjem informacija i nadgledanjem i špijuniranjem građana. "NSA posjeduje mrežu", izjavio je William Binney, koji je prvi dao iskaz pred Istražnom komisijom njemačkog parlamenta Bundestaga. "Sve što je bilo tehnički izvodljivo u praksi se i primjenjivalo, bez bilo kakvih ograničenja i pridržavanja zakona. To je bila filozofija. Pri tome se naravno potpuno zaobilazilo pravo na privatnost. To je pravi totalitarizam", rekao je prvi svjedok William Binney.

William Binney je više od 30 godina radio za NSA - sve do jeseni 2001. Od toga je većinu vremena proveo radeći kao tehnički direktor. Nakon što je NSA promijenila svoj kurs i sa ciljanog prešla na masovno nadgledanje i špijuniranje, on je napustio ovu američku tajnu službu. Tada je izrekao svoju čuvenu rečenicu po kojoj je "masovno nadgledanje zapravo masovno kršenje ljudskih prava".

Ispitivanje 70-godišnjeg svjedoka trajalo je nekoliko sati. William Binney je spremno odgovarao na brojna pitanja njemačkih poslanika. "Dao nam je niz mračnih informacija, izjavio je član Istražne komisije Bundestaga Roderich Kiesewetter (CDU) i dodao da je to bio dobar početak rada Istražne komisije Bundestaga.

William Binney je dao ocjenu razvoja NSA nakon što je on napustio ovu tajnu službu. NSA je posljednju deceniju samo intenzivirala rad na masovnom nadgledanju za šta, kako je rekao, postoji i materijalni dokaz. To su novi kompleksi objekata, koje NSA koristi za memorisanje prikupljenih informacija. Binney je izjavio i da ne drži mnogo do prijedloga američke vlade u pravcu reformisanja Američke agencije za nacionalnu sigurnost. Smatra da oni ne misle ozbiljno kada govore o reformama. Ako podatke sada memorišu privatne firme a ne NSA, onda se radi samo o drugom načinu dolaska do njih. "Dakle agenti više ne idu u sopstveni podrum da dođu do podataka, već pitaju firme da im dostave tražene informacije", rekao je William Binney.

Globalno nadgledanje i praćenje

William Binney polazi od pretpostavke da NSA sarađuje sa njemačkim tajnim službama. On sam je, dok je radio za NSA, potvrdio konkretnu saradnju na izradi jednog software-programa. "NSA je širom svijeta instalirala 50.000 'implantata' u internetu a sarađuje i sa mnogim tajnim službama ali i specijalizovanim firmama posebno u pogledu razmjene podataka. Pošto 80 posto svih informacija koji idu preko interneta prolazi kroz američke kablove, NSA je u stanju da u svojim centralama mnogo toga sazna o stanju u drugim zemljama.

Korisnici interneta nisu zaštićeni svojim kodovima i šiframa", konstatovao je William Binney i pred članovima Istražne komisije u Berlinu dodao da polazi od pretpostavke da je u mnogim softwerima ugrađeno prozorče za NSA. Osoba koja stalno odlazi na stranice onih koji se sumnjiče za terorizam odmah se uzima pod lupu. Pravi se njen profil a prate se i sve osobe iz njenog okruženja. Zapad bi morao što brže uspostaviti "moralne standarde", apel je koji je članovima Istražne komisije Bundestaga uputio William Binney. "Koje ciljeve i smjernice bi morale važiti za tajne službe? Jer prikupljati podatke o ljudima širom svijeta je besmisleno i neefikasno. Potrebno je filtrirati važne informacije", smatra ovaj bivši saradnik NSA.

Snowden ne bi trebao dolaziti u Njemačku

William Binney je, upitan kako gleda na cijelu priču sa Snowdenom, rekao da smatra da Snowden ne bi trebao biti pozivan da dođe u Njemačku, jer bi vrlo lako mogao pasti u ruke Amerikancima. Dodaje i da su njegovi dokumenti međutim najbolji dokaz koji govori protiv američke vlade. Razlika između njega i Snowdena je, kako je istakao Binney, je ta da je Snowden pružio svijetu konkretne dokaze, jer je kao administrator u sistemu imao pristupa serverima NSA.

Jučer je Istražna komisija počela i sa ispitivanjem drugog svjedoka, Thomasa Drakea. On je do 2008. godine radio u NSA na "Top Secret"-informacijama, dakle informacijama pod oznakom "strogo povjerljivo". Ali informacije koje je dao Drake nisu donijele nikakva nova saznanja. Mislilo se da bi on mogao iznijeti još "prljavog veša" ali njegove izjave su bile otrežnjenje, rekao je ombudsman CDU-a Christian Fliesek. Ali u dvije tačke Drake je ipak potvrdio saznanja Komisije, izjavio je njen član Christian Fliesek (SPD). Jedna se odnosi na podršku Njemačke u platformi za vođenje rata bespilotnim letjelicama a druga na saradnju Googlea sa NSA, koja je počela odmah nakon 11. septembra.

Drake je međutim svoje svjedočenje u Berlinu iskoristio da uputi hitan apel Istražnoj komisiji Bundestaga da istraži rad tajnih službi. Američka vlada upražnjava ultimativni vid kontrole, što znači da sve podatke, koji prolaze Njemačkom, presreće NSA. Javnost ima pravo da sazna šta NSA radi, rekao je Drake i dodao da je privatna sfera sve više u posjedu države.