I liječnici i njegovatelji trebaju pomoć
3. januar 2021
„Prošlih tjedana sam već bila potpuno slomljena, dva puta sam testirana na koronu i srećom bila negativna. Budući da mi nije bilo bolje, otišla sam svom liječniku. Ali on je imao punu čekaonicu pacijenata i zato samo malo vremena za mene. Kada sam došla kući, jednostavno sam još samo plakala." Ova 51-godišnja njegovateljica starijih i bolesnih osoba koja želi ostati anonimna nakon toga je doznala za besplatno telefonsko savjetovalište PSU Helpline i nazvala.
PSU je skraćenica za psihosocijalnu potporu udruge PSU-Akut iz Münchena, koja je namijenjena zdravstvenim djelatnicima. Ove godine je pomoć pružena 1.400 osoba. To funkcionira tako da savjete daju kolege iz zdravstva koje su prošle posebnu obuku. A oni najbolje i sami znaju kako stoje stvari u bolnicama i staračkim domovima.
Zdravstveni djelatnici i bez korone doživljavaju posebno stresne situacije koje ih često zaokupljaju godinama. Smrt majke ili bebe pri porodu, djevojčica stradala u teškoj prometnoj nesreći ili iznenadna smrt pacijenta u bolnici. Kod operacije se dogodi greška, na psihijatriji neki pacijent postane posebno agresivan ili veliko opterećenje poslom zbog premalo osoblja što dovodi do potpune iscrpljenosti – kao kod njegovateljice koja je nazvala Helpline.
Pandemija povećava opterećenje
Andreas Igl, stručnjak za krizni menadžment i psihosocijalnu podršku, razgovarao je s njom i s mnogim drugim njegovateljima – kako telefonski, tako i direktno na radnom mjestu s cijelim timovima. On je saslušao i raspitivao se o problemima: medicinsko osoblje zbog korone radi pod ekstremnim pritiskom. Oni moraju doživljavati da ljudi umiru, često bez nazočnosti svojih najmilijih. Mnogi od njih se plaše da će prenijeti zarazu pacijentima ili obratno, donijeti zarazu kući svojim obiteljima, u kojima možda ima i bolesne djece ili starijih članova. Te su brige u jednoj reprezentativnoj anketi naveli i njegovatelji iz socijalne udruge Diakonie.
Sve više zaposlenih mora u karantenu ili obolijeva. Točne brojke još nisu poznate. Predsjednik udruge Diakonie Ulrich Lilie izvijestio je o jednoj ustanovi u kojoj je od 52 njegovateljica i njegovatelja u službi još samo njih osam. A to, kako ističe, nije usamljeni slučaj.
Andreas Igl je voditelj udruge PSU-Akut, a vodi i PSU Helpline koja je u ožujku proširila djelatnost kako bi pomogla zdravstvenim djelatnicima u doba pandemije – svaki dan od 9 do 21 sat. Igl priča da im se javlja sve više ljudi, pa će povećati tim od 40 suradnika. U izvještaju zdravstvenog osiguranja Barmer se navodi da su već u razdoblju od 2016. do 2018. godine njegovatelji u staračkim domovima bili češće na bolovanju nego zaposleni u drugim zanimanjima, među ostalim i zbog psihičkih bolesti.
Iscrpljena njegovateljica s početka priče je nakon telefonskog razgovora sa suradnikom Helplinea rekla: „Za mene je bilo dobro to što u razgovoru nisam morala ništa zadržati za sebe. Inače razmišljaš: što sve treba reći, može li osoba s druge strane s tim izaći na kraj? Razgovarali smo tri četvrt sata. Kolega mi je preporučio da se javim psihoterapeutkinji iz tima Helpline. Ona me je nazvala idući dan. Sada mi pomaže da se opet stabiliziram."
Važna je pravovremena reakcija
Za vatrogasce, policajce ili zaposlene u hitnoj službi već godinama postoje ponude za stabiliziranje stanja nakon kriznih situacija, događaja s puno mrtvih i ranjenih ili samoubojstava, kako bi se spriječio nastanak traume. No u bolnicama i staračkim domovima, gdje se svakodnevno radi o životu ili smrti, ponuda je još uvijek malo, kaže Andreas Igl. Psihoterapeutkinja Marion Koll-Krüsmann ima dugogodišnje iskustvo s liječenjem trauma i prevencijom.
Ona je stručna voditeljica PSU Helplinea i preporučuje svima da se što prije jave ako imaju potrebu za razgovorom. Pogođene osobe trebaju obratiti pozornost na promjene: „Nesanica, zamišljenost, razdražljivost. Ako sam agresivniji nego inače, nemam živaca brinuti se za djecu, priželjkujem da moram u karantenu – sve kod čega se zapaža preveliko opterećenje."
Marion Koll-Krüsmann ističe da razgovor s kolegama pruža mnoge šanse: čovjek se može isplakati bez da mu je neugodno, sve otvoreno ispričati bez straha od osude. „Da, u redu je da se osjećate preopterećeno, da uvijek imate te slike u glavi, da ste razdražljivi i nemoćni." Na početku može pomoći i postizanje distance. Helpline nudi i online informacije o jačanju resursa, prevladavanju opterećenja i konkretne savjete protiv panike i akutnog straha.
Kako zdravstvo unatoč svemu funkcionira?
Andreas Igl se plaši da će idućih tjedana opterećenje zaposlenih u zdravstvu biti još veće, jer na raspolaganju stoji sve manje osoblja. On pretpostavlja da će zbog toga biti zabranjeno uzimanje godišnjeg odmora. A time se preostalim zaposlenima onemogućava oporavak. „No često nema alternative jer bi inače klinike i starački domovi morali biti zatvoreni", priznaje Igl. Činjenicu da zdravstveni sustav unatoč svemu dobro funkcionira on objašnjava time što ondje rade „vrlo stručni ljudi koji mogu i žele funkcionirati duže vrijeme".
Psihoterapeutkinja Marion Koll-Krüsmann pak kaže da je doživjela mnogo ljudi koji su pokušali svladati aktualnu izuzetnu situaciju. Pri tome nisu patili samo zbog svog opterećenja: „Kada vidite kako ljudi umiru u mukama, a s druge strane se morate svađati s nekim u tramvaju tko smatra da ne mora nositi masku."
Hoće li nakon svega svi zaposleni i ostati u zdravstvu ili će promijeniti posao? Kod njegovateljica raste nezadovoljstvo. Kada je nedavno u Donjoj Saskoj radno vrijeme povećano na 12 sati dnevno i 60 sati tjedno, uslijedio je val prosvjeda. Na društvenim mrežama neki su najavili da će promijeniti zanimanje.