Hrvatski poslanik na kongresu ekstremnih desničara

„A sada naš glavni govornik danas – hrvatski general Željko Glasnović!“ Tako je na kongresu Nacionaldemokratske partije Njemačke (NPD) najavljen hrvatski saborski zastupnik i član kluba "Neovisni za Hrvatsku".

Glasnović je u svom govoru naglasio kako je „patriota“ koji s NPD-om dijeli brigu za Europom, i da bi „bio smeće da se nije došao zahvaliti svojim starim suborcima“.

Naime, Glasnović koji je iskustvo sticao u kanadskoj vojsci i Legiji stranaca, tokom rata je zapovijedao brigadi u okviru Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na teritoriji takozvane Herceg-Bosne. U razgovoru za DW je potvrdio da je među dobrovoljcima imao i članove NPD iz Njemačke. Prema podacima njemačke Vlade, na hrvatskoj strani se u ratu borilo stotinjak njemačkih državljana.

„Ja sam prvenstveno vojnik. I u mojoj brigadi, imao sam ljude iz NPD-a koji su se borili protiv Islamske države – sadašnje Islamske države – i protiv velikosrpskog imperijalizma. Neki su poginuli, neki su ranjeni. Moja je moralna obaveza da ja dođem ovdje“, rekao je Glasnović za DW. „Ja da ne dođem ovdje, da razgovaram sa ljudima koje sam vodio u ratu, ja bih bio ništarija.“

Cijeli intervju možete pogledati ovdje. 

Glasnović je nastupio na „europskom stranačkom kongresu“ NPD-a, na kojem su izabrani kandidati te stranke za europske izbore u proljeće 2019. NPD je time praktično otvorio predizbornu kampanju – čiji je cilj obrana jedinog mandata kojeg ta stranka ima u parlamentu EU. Taj mandat drži Udo Voigt, bivši čelnik ekstremnih desničara koji je za DW između ostaloga izjavio kako „jako cijeni politički rad gospodina Glasnovića“, te da se nada kako će ubuduće u Europskom parlamentu „s hrvatskim kolegicama i kolegama nastaviti braniti kršćansku Europu“.

NPD je na kongresu predstavio i svoj novi projekt takozvanih „zaštitnih zona“ i građanima Njemačke poručuje da se sami organiziraju i zaštite „jer su sigurnosne vlasti kapitulirale pred kriminalnim migrantima“, čime sugeriraju da je Njemačka postala nesigurna zemlja i siju nepovjerenje u legitimno izabranu vlast.

Službene njemačke statistike kažu da je 2017. registrirana najmanja stopa kriminala od 1992. Iz NPD-a poručuju da je to samo „trik“ saveznog ministra unutraünjih poslova Seehofera, „jer u statistici nisu navedeni stranci koji imaju njemačku putovnicu“. A njih NPD ne smatra pravim Nijemcima.

Paralelno s održavanjem kongresa, ispred dvorane u kojoj su vijećali njemački i europski radikali, nekoliko stotina građana Büdingena, antifašističkih aktivista te simpatizera stranaka lijeve orijentacije protestirali su uzvikujući parole poput „nikad više rat, nikad više fašizam“.

Stranku utemeljili bivši nacisti

Stranka NPD utemeljena je 1964. od strane bivših nacista i nacionalno-konzervativnih političara. Nikada nije uspjela preći izborni prag od 5% za ulazak u Bundestag. Najviše uspjeha su NPD-ovci imali na istoku Njemačke, gdje su u više navrata usvajali mandate u pokrajinskim parlamentima.

Tamo su posljednjih godina stranački čelnici, ali i simpatizeri iz neonacističke scene vrlo aktivno sudjelovali u prosvjedima protiv izbjeglica i općenito doseljavanja stranaca. Na takvim se skupovima mogu čuti parole kako je Njemačka „izgubila svoju suverenost“, kako „su pravi Nijemci samo bio-Nijemci, a ne stranci s njemačko putovnicom“, da će „invazija iz Afrike i Azije uništiti njemačku kulturu“ – i još radikalnije parole.

Politolozi se u Njemačkoj slažu oko toga da je ideologija NPD-a inspirirana nacionalsocijalizmom, brojni su članovi bili predu sudom ili su osuđeni zbog ksenofobije ili rasizma.

Stranka se zalaže za autoritarni model državnog uređenja, smatra da Nijemci mogu biti samo bijelci, a svi oni koji nisu etnički Nijemci po njima nemaju što tražiti u toj zemlji.

Nastupom na kongresu stranke takvog profila, i sa, se Glasnović identificirao s NPD-om. Zbog toga smo mu postavili sljedeće pitanje:

"SImpatizer neonacista"

Puhovski ne očekuje da će govor na kongresu ekstremističke stranke imati neke posljedice za samog Glasnovića u Hrvatskom saboru – „jer je radikalno desničarenje u Saboru u više navrata prihvaćeno kao dio našeg folklora“. Puhovskog smo pitali može li se nakon današnjeg dana Glasnovića smatrati neonacistom?

„Minimalno se može reći da je on simpatizer neonacista. Kod nas je revizionizam kad se radi o ustašama više-manje postao normalna stvar. I sad se širi. Dosad smo u Hrvatskoj imali samo jednu figuru, čovjeka koji je sebe smatrao nacistom. On je umro, i sad valjda Glasnović zaključuje da je došlo vrijeme da i on malo dođe do riječi“, priča Puhovski.

Dva postupka zabrane, oba neuspješna

Ustavni sud u Njemačkoj je u dva navrata pokrenuo postupak zabrane NPD-a. Prije petnaestak godina postupak je okončan fijaskom nakon što je otkriveno da su u redovima te stranke (pa i u saom njezinom vrhu) bili aktivni informanti njemačkog sigurnosnog aparata.

Prošle godine je pak Ustavni sud utvrdio da je NPD ekstremistička stranka koja ciljano radi na rušenju ustavno-pravnog poretka, međutim nije je zabranio – s obrazloženjem kako NPD jednostavno nema tu političku težinu i utjecaj da svoje fantazije i realizira u praksi. Do sada su u poslijeratnoj Njemačkoj samo dva puta zabranjene neke stranke – oba puta u 50-im godinama prošlog stoljeća.

Danas je, tvrde ustavni suci, njemačka demokracija stabilna i može podnijeti i jednu takvu ekstremističku stranku kao što su nacionaldemokrati.

NPD je danas politički irelevantan. Barem na saveznoj razini. Na izborima za Bundestag 2017. stranka je osvojila 0,4% glasova, a na izborima 2013 nešto više od 1%. Pad te stranke praktički se poklapa s uzletom jedne relativno nove snage na krajnjoj desnici – Alternative za Njemačku.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android