Hrvatska se vraća antifašizmu

Pod Kamenim cvijetom Bogdana Bogdanovića u Jasenovcu prvi se put u pet godina ove srijede okupljaju najviši državni dužnosnici Hrvatske i predstavnici udruga stradalih u tom ustaškom koncentracijskom logoru, u kojem je tijekom Drugog svjetskog rata stradalo između 90 i 100 tisuća ljudi. Mogao bi to biti znak da se Hrvatska konačno vraća antifašizmu, nakon pet godina političkih lutanja, u kojima se u političkom i javnom prostoru počela gubiti razlika između zločinaca i žrtava ustaškog režima.

Iako se službena komemoracija zbog pandemije koronavirusa neće održati, u Jasenovcu će se žrtvama zajedno pokloniti predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković i četiri predstavnika stradalnika logora: predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABH) Franjo Habulin, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, saborski zastupnik Roma Veljko Kajtazi te predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus.

A na dan proboja posljednjih zatočenika koncentracijskog logora Jasenovac državna televizija HRT u srijedu će navečer iznenada prikazati višestruko nagrađivan film autorice Dane Budisavljević o Diani Budisavljević, koja je iz logora spasila više od deset tisuća srpske djece. Iste večeri film će biti prikazan i na srpskoj državnoj televiziji RTS.

Pozdrav „Za dom spremni" podijelio jasenovačke kolone

Zbog relativizacije zločina i rasističke ideologije ustaškog režima, koja su se razmahala s dolaskom Tomislava Karamarka na čelo HDZ-a i Kolinde Grabar Kitarović na čelo države, četiri godine komemoraciju za žrtve Jasenovca obilježavali su odvojeno predstavnici vlasti i predstavnici stradalnika logora, pa smo imali čak tri kolone kojima se odavala počast žrtvama. U jednoj bi bili predstavnici Vlade i Sabora, u drugoj predstavnici židovske zajednice, a u trećoj predstavnici Saveza antifašističkih boraca i srpske manjine. Kolone je podijelio ulazak i normalizacija ustaškog pozdrava „Za dom spremni" u svakodnevnoj upotrebi.

Bivša predsjednica nije sudjelovala u državnim komemoracijama već je u Jasenovac odlazila sama, a njezin mandat obilježilo je koketiranje s ustaškim pozdravom „Za dom spremni". Tijekom četiri od pet godina mandata bivša je predsjednica neskriveno podržavala ekstremne političare, udruge i pojedince koji su se svim silama trudili revidirati povijesti i poražene u Drugom svjetskom ratu pokušavali proglasiti pobjednicima.

Plenković je tri godine kalkulirao i pokušavao ugoditi revizionistima

Andrej Plenković preuzeo je HDZ i Vladu 2016. godine i premda je generator proustaške politike u HDZ-u Tomislav Karamarko bio uklonjen iz političkog života, sve do unutarstranačkih izbora u ožujku ove godine, ekstremna desnica imala je jake predstavnike u samom vrhu stranke.

Iako sam dolazi iz partizanske obitelji, Plenković se prvenstveno brinuo za vlastiti opstanak na čelu stranke i vlade pa je kalkulantski tražio i pronalazio rješenja koja su trebala zadovoljiti „obje strane". Kad je pozdravljanje ustaškom krilaticom „Za dom spremni" 2017. postalo gotovo svakodnevno, a usred Jasenovca je braniteljima HOS-a podignuta spomen ploča s grbom te udruge, na kojem je i pozdrav "Za dom spremni”, Plenković je posegnuo za osnivanjem Povjerenstva za suočavanje s prošlošću.

To će povjerenstvo, predvođeno predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), akademikom Zvonkom Kusićem početkom 2018. donijeti kontroverzan zaključak da je ustaški pozdrav „Za dom spremni" istovremeno „protuustavan, ali iznimno dopušten", recimo u grbu HOS-a, ali „samo u vezi onih situacija, mjesta ili groblja, gdje su poginuli pripadnici HOS-a" te da „ta dozvola ne mijenja postavku da je taj slogan protuustavan".

HOS-ova ploča iz Jasenovca je premještena u Novsku, a krilatica „Za dom spremni" nastavila se nekažnjeno koristiti u javnom prostoru sve dok Visoki prekršajni sud nije donio pet pravomoćnih odluka koje su „za dom spremni" proglasile nezakonitim i kaznio pjevača Marija Rosu, koji je izvodio pjesmu „Čavoglave" na trgu u Makarskoj. No, taj isti sud u slučaju Marka Perkovića Thompsona i njegove pjesme „Čavoglave", koja počinje ustaškim pozdravom, prolongira donošenje konačne presude.

Hrvatska će posve zabraniti „Za dom spremni" i relativiziranje ustaških zločina?

Upravo ti dvostruki kriteriji i toleriranje korištenja protuustavnog ustaškog pozdrava u „iznimnim situacijama" bili su razlog zbog kojeg predstavnici naroda stradalnika ustaškog konclogora u Jasenovcu nisu htjeli odavati počast žrtvama zajedno s državnim vrhom ni kad je Plenković preuzeo Vladu RH. U međuvremenu je posjet Jasenovcu uvršten u školski kurikulum, a posjete učenika financira Ministarstvo financija.

No, nakon što je Plenković početkom ove godine u Auschwitzu jasno osudio fašističke zločine i Holokaust, ali ne spominjući zločine ustaškog režima, u veljači su mu predstavnici manjinskih naroda poručili da zajednička komemoracija s državnim vrhom dolazi u obzir samo i isključivo ako se donese zakon koji će jasno zabraniti i kažnjavati korištenje krilatice „Za dom spremni" i relativiziranje ustaških zločina.

Sudeći prema činjenici da predstavnici naroda stradalnika ustaškog konclogora ove godine obilježavaju sjećanje na žrtve zajedno s cijelim državnim vrhom, čini se da im je Plenković dao čvrsta jamstva o promjeni zakonodavnog okvira za kažnjavanje relativiziranja ustaški zločina u Hrvatskoj.

Neki novi Plenković

Od početka krize izazvane pandemijom koronavirusa, odnosno trijumfa na ožujskim izborima u HDZ-u i pobjede Milanovića na predsjedničkim izborima, imamo priliku vidjeti nekog novog Plenkovića - on sluša struku i glas javnosti, a ekstremnoj desnici poručuje da je vrludanje neofašističkim bespućima naprosto nedopustivo.

Hoće li konačno i beziznimno sankcioniranje ustaškog pozdrava i relativizacije ustaških zločina biti dovoljno za saniranje štete počinjene u proteklih pet godina snažnim pokušajima reustašizacije društva, što je za posljedicu imalo gotovo pogubne političke podjele među građanima?

Neće, ali je prvi i nužan korak ka normalizaciji političkog ozračja u zemlji i moglo bi osnažiti Plenkovićevu premijersku poziciju i povećati mu međunarodni ugled. Posljedično, to bi moglo izbiti i srpskoj desnici i predsjedniku Aleksandru Vučiću argument da, upravo zbog hrvatske relativizacije ustaških zločina, odnosi između Srbije i RH ne mogu ući u, za cijelu regiju presudnu, novu fazu normalizacije.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android