Hripavac: vrlo zarazna i opasna bolest

Zamjenik direktora Instituta za majku i dijete u Beogradu Vladislav Vukomanović potvrđuje da se broj oboljelih od hripavca povećao i kod djece i kod odraslih. Na području Beograda oboljelo je oko 70 djece, od kojih se dvije trećine liječi u bolnici.

Vukomanović za RTS navodi da je, na žalost, hripavac bio uzrok smrti četvero djece te da je jedno dijete trenutno na respiratoru, „što znači da je respiratorno i životno vrlo ugroženo".

On je opasnu epidemiju hripavca pripisao nedovoljnom cijepljenju, uključujući i odrasle. U Srbiji postoji obveza cijepljenja protiv hripavca, no sve više roditelja to ne čini, pa i dalje dolazi do izbijanja tog teškog oboljenja, prenosi agencija AFP.

U Hrvatskoj se situacija malo smirila. I hrvatske zdravstvene vlasti kao jedan od uzroka širenja hripavca vide u pokretu protiv cijepljenja.

Kakva je to bolest?

Hripavac prenosi bakterija Bordetella pertussis. To je infekcija dišnog sustava. Bacili se prenose s jedne osobe na drugu na udaljenosti do jednog metra – pri kašljanju, kihanju ili čak i govorom.

Bakterije se naseljavaju u gornjim dišnim putevima i bronhijama, tamo se množe, proizvode toksine koji oštećuju treplje na bronhijama i iritiraju sluzokožu i centar za kašalj u mozgu. To dovodi do grčevitih napada kašlja.

Prvi simptomisu slični simptomima prehlade. Pojavljuju se oko devet do deset dana poslije infekcije.

Ali, čak i prije nego što se pojavi tipičan kašalj, oboljeli mogu prenositi zarazu – a to se događa brzo. Oko 70 do 80 posto onih koji dođu u kontakt sa zaraženom osobom i sami se zaraze.

Koji su simptomi hripavca?

Hripavac ima tri faze. Prva se naziva stadijum katarale i traje otprilike jedan do dva tjedna. Teški napadi kašlja dolaze tek kasnije. Bolest je u početku teško prepoznati, jer curenje iz nosa, simptomi prehlade i blago povišena temperatura ne predstavljaju razlog za zabrinutost.

Druga, konvulzivna faza, pokazuje teške simptome. Naročito kod male djece, kašalj podsjeća na napade gušenja. Takozvani stakato kašalj je grčevit i pacijenti otežano dišu.

Treći stadij, takozvani stadijum dekrementi, javlja se nakon otprilike dva do četiri tjedna. Za to vrijeme napadi kašlja postaju sve rjeđi, a bronhije se postepeno smiruju.

Kako se liječi hripavac?

Ovisno o težini bolesti liječnik će prepisati antibiotik. Ako se antibiotik da rano, odnosno kod prvih znakova bolesti, on može spriječiti veliki dio simptoma ili barem smanjiti napade i jačinu kašlja.

Ako oboljeli već́ pate od jakih i bolnih napada kašlja, antibiotici doduše ne mogu skratiti trajanje bolesti, ali mogu skratiti trajanje rizika od zaraze.

Kada počnu napadi kašlja, važno je da oboljeli sjede što je više moguće uspravno i nagnu glavu naprijed. To vrijedi za sve: od beba do odraslih. Budući je hripavac teška i opasna zarazna bolest, vrijede posebna pravila. U Njemačkoj postoji obveza prijave zdravstvenim vlastima.

Tko je posebno ugrožen?

Novorođenčad i mala djeca najčešće su pogođeni. Ponekad kašlju tako jako da mislite da se guše. Napadi kašlja više zvuče kao piskanje, što bolest ne čini manje opasnom.

Kod male djece može doći do ozbiljnih komplikacija, kao što je respiratorna insuficijencija – prestanak disanja. Situacija za njih može biti opasna po život, jer su im dišni putevi i dalje uski i mogu vrlo brzo oteknuti.

Bebe i malu djecu kod kojih se sumnja na hripavac uvijek treba što je prije moguće odvesti liječniku. Oko dvije trećine njih mora ostati na bolničkom liječenju.

Kako se može spriječiti?

Novorođenčad i mala djeca posebno su izloženi riziku od zaraze, jer većina još uvijek nema dovoljnu zaštitu cjepivom.

Zaštita postoji ako je buduća majka cijepljena protiv hripavca. Cijepljenje treba obaviti od 28. tjedna trudnoće. To može zaštititi bebu od moguće infekcije u prvim tjednima života.

Brojne zemlje također preporučuju cijepljenje tijekom trudnoće, primjerice SAD, Velika Britanija, Belgija, Švicarska, Nizozemska, Australija i Argentina.

Kod beba s osnovnom imunizacijom treba početi u dobi od dva mjeseca. Obično je to trostruko cjepivo protiv tetanusa, difterije i dječje paralize. To cjepivo se preporučuje i odraslima, kao i osvježavanje svakih deset do 15 godina.

Hripavac pogađa sve starosne grupe

Odrasli se također mogu lako zaraziti, posebno ako nisu cijepljeni. Imunizaciju je potrebno osvježiti svakih deset do 15 godina. Za razliku od beba i djece, kod odraslih je bolest opasna po život samo u izuzetnim slučajevima i sličnija je bronhitisu.

Oni koji prebole hripavac nisu doživotno imuni, ali ako se zaraze, tijek bolesti je malo blaži. Zbog toga je u svakom slučaju preporučljivo cjepivo. To je jedini način da zaštitite sebe i druge.

U posljednjom desetljeću broj slučajeva naglo pao širom sveta

Hripavac je zarazna bolest koja se javlja širom svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da je 2014. bilo oko 24,1 milijun slučajeva. Zahvaljujući cijepljenju, u narednim godinama broj slučajeva je naglo pao.

SZO procjenjuje da je 2018. bilo oko 150.000 slučajeva. Međutim, utvrđivanje točnog broja je teško, jer se ne prijavljuju ni dijagnosticiraju svi slučajevi.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu