Hoće li protesti nakon eksplozije donijeti reforme u Libanu?
15. august 2020
Liban, koji se već nalazio na ivici ekonomskog kolapsa, sada se suočava sa neizvjesnom političkom budućnošću nakon eksplozije u Bejrutu 04 avgusta koja je dovela do demonstracija i bijesa zbog nemara odgovornih koji je doveo do eskplozije. Vlada premijera Hassana Diaba, koja je bila na vlasti sedam mjeseci, u ponedjeljak je odstupila i obavljati će funkciju u prelaznom mandatu dok ne bude formiran novi kabinet.
U nedavnom izvještaju analitičke grupe Synaps, čije je sjedište u Bejrutu, navodi se da će sporazumi o raspodjeli vlasti koji su u Libanu na snazi od 2008. godine vjerojatno ubrazi bankrot zemlje.
Libanski politolog Amal Saad je na twitteru napisao da bi jedina nada za uklanjanje sektarizma mogao biti novi zakon koji garantira proporcionalnu zastupljenost koji bi "i uklonio davljenje od strane vladajuće elite."
Međutim, takav prijedlog ima ekstremno malu šansu da dobije podršku od manjskih grupa koje u sadašnjem sistemu vide "garanciju za njihovo preživljavanje", kaže Heiko Wimmen, direktor Međunarodne krize grupe za Irak, Siriju i Liban u razgovoru za DW. S obzirom na to da su neki od ratnih vojskovođa još uvijek na vlasti, naslijeđe građanskog rata u Libanu od 1975. do 1990. još uvijek dominira političkim krajolikom. Neke manjinske zajednice bi mogle strahovati da bi proporcionalna zastupljenost dovela do dominacije drugih grupa, da bi one ostale sa malim utjecajem i čak i sa manje fizičke zaštite.
Status quo
Prijedlozi kojima se Hezbolah, najjača šiitska snaga u Libanu, smatra glavnom preprekom reformi ignoriraju realnost široke podrške u stanovništu koju ima ova grupa. Ta podrška je potaknula skupine civilnog društva poput ljevičarske LiHaqqi (For My Rights) da prije nekoliko godina ublaže svoje zahtjeve za rušenjem sektaškog sistema.
Na savez između Hezbolaha i kršćanskog predsjednika Michela Aouna se gleda kao na glavni stup političkog statusa quo. Nakon eksplozije LiHaqqi je odbio nove izbore koje bi nadgledali ljudi koju su već na vlasti, odbio je i ideju o vladi nacionalnog jedinstva te pozvao Aouna i šiite da odstupe s vlasti.
Nezavisne političke stranke, poput LiHaqqi-ja, su fokusirane na socioekonomske programe za suzbijanje siromaštva, a istodobno promiču i ljudska prava.
Čak i mali blok neovisnih koji osvoje mjesto na novim izborima bi mogao imati šansu za promjenu političke konverzacije u pravcu transparentnosti, kaže Wimmen i to, kako dodaje, na način da na primjer iskoriste informacije koje dobiju pristupom internim parlamentarnim dokumentima. "Poruka mora glasiti: 'Ne možete više igrati te igre - ako niste spremni promijeniti taj način ponašanja, onda ćete vladati ruševinama'", kaže Wimmen.
Globalni lideri vrše pritisak na svoje kolege u Libanu kako bi zajamčili veću transparentnost i proveli reforme. Američki zvaničnici, primjerice, sve više kritikuju Hezbolah zbog problema u Libanu. Nakon eksplozije u Bejrutu, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, pozvao je na "snažno novo pokretanje" i dalekosežne ekonomske reforme kako bi se vratilo povjerenje građana.
Prikupljanje pomoći
Francuski predsjednik Emanuel Macron je posjetio Bejrut nekoliko dana nakon eksplozije i obećao pomoć kako bi se olakšale promjene za formiranje "jedinstvene vlade". Regionalni mediji i lokalni promatrači izvještavaju da bi takav sporazum mogao uključivati vraćanje bivšeg premijera Saada Haririja u zamjenu za ustupke Hezbolaha. Hariri slovi kao više prijeteljski nastrojen prema Zapadu.
Prvobitna pomoć dogovorena u nedjelju na konferenciji međunarodnih donatora kao reakcija na eksploziju bi trebala zaobići libansku vladu, a dugoročna pomoć je uvjetovana reakcijom službenika na potrebe ljudi, navedeno je u saopćenju grupe 15 zemalja donatora. Međutim libanski zvaničnici se opiru međunarodnim pozivima za transparentnost o uzrocima eksplozije.
Macronov poziv na međunarodnu istragu bio je odbijen od strane njegovog libanskog kolege s obrazloženjem da "iskrivljuje istinu". Nakon eksplozije je otkriveno da su i predsjednik države Aoun i predsjednik Parlamenta Berri bili nekoliko sedmica ranije upozoreni na opasnost od kemikalija koje su uzrokovale eksploziju.
Libanski mediji su također primijetili da sudac vojnog suda Fadi Akiki, koji je oženjen Berrijevom nećakinjom, nadgleda preliminarnu istragu o eksploziji. Prema nepotvrđenim informacijama on nadgleda istragu Sudskog vijeća na temelju koje se treba donijetii zvanični zaključak vlade.
No libanski ljekar Fred Bteich upozorava na to da ne treba omalovažavati snagu protesta: "Oni se igraju sa nama, ali mi nismo idioti", kaže on. "Od kako je vlada dala ostavku mi govorimo da to nije dovoljno", kaže on i dodaje: "Nadam se da možemo nešto promijeniti".